Pametna kuna

Komentari 1

Kako ostvariti naše planirane životne financijske ciljeve?

Kako ostvariti naše planirane životne financijske ciljeve?

Često pitanje s kojim se svakodnevno susrećemo u našom životu je kada je pravo vrijeme za osobne pa tako i financijske odluke. Gledajući očima financijaša naš život se može podijeliti u tri razdoblja

U našem životu, tijekom radnog vijeka, imamo duže razdoblje u kojem možemo štedjeti, ulagati i mijenjati stvari. Pri tome moramo voditi računa o našim bitnim životnim ciljevima kao što je stvaranje doma, obitelji, karijeri, školovanju djece ali isto tako o životu nakon umirovljenja. Da bi to mogli postići nužno je financijsko planiranje i to SADA jer za to nismo nikad niti premladi niti prestari. 

Koliko bi trebali štedjeti sada, ovisi o postavljenim ciljevima i koliko imamo novaca za postizanje ciljeva. Danas se mogu napraviti mnoge stvari da se izbjegnu financijske poteškoće u budućnosti. Naravno neke stvari su nepredvidljive, kao gubitak posla ili slično, ali da bi se izgradila sigurna budućnost novcem se treba upravljati:

Ako pretpostavimo da je mjesečni prihod naše obitelji 10.000 kuna i da su za našu obitelj kao i za većinu ljudi najvažniji ciljevi: udobna mirovina, kupnja doma, školovanje djece, investicijsko ulaganje i sve to po mogućnosti iskombinirano i oplođeno prihodima koji su oslobođeni plaćanja poreza, idemo redom:

1. Udobna mirovina

Najveća briga nas ljudi je život nakon mirovine jer želimo isti životni standard i nakon što više ne zarađujemo. Da bi to bilo moguće potrebno je tijekom perioda zarađivanja postaviti dobar plan i pridržavati ga se. Pitanja koja si svakako trebamo postaviti pri planiranju udobne mirovine su:

Prema trenutnoj zakonskoj regulativi u našoj zemlji starosna dobna granica za umirovljenje je 60 godina za žene i 65 godina za muškarce. Shodno tome i prosječnom vijeku življenja treba planirati financiranje minimalno 20 godina života nakon mirovine. 

Koliko će nam tada sredstava trebati, ovisi o našim potrebama i navikama, a prema nekim predviđanjima trebalo bi planirati 60-80% sadašnjeg prosječnog primanja. Izvori prihoda su: obvezno mirovinsko osiguranje I stup, obvezno osobno osiguranje II stup, ušteđevina i eventualna zarada. Mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti ili I stup je kako samo ime kaže solidarno i svakako ne smijemo o ovom dijelu prihoda razmišljati kao „zajamčenom“.  S promjenom političkih vlasti mijenja se i sustav osiguranja a taj novac financira današnje umirovljenike. Isto tako sve je više starije populacije pa se kolač dijeli na više dijelova a vjerojatno nije mudro sva svoja jaja spremati u mirovinski fond. S druge strane II stup predstavlja osobni račun i ovisi o našoj zaradi i daje jednu veću dozu sigurnosti ali opet ako se uzme u obzir inflacija i potrebitost sredstava za starost to sigurno nije dovoljno. Prema procjenama službe mirovinskog osiguranja u SAD-u mirovinsko osiguranje čini 43% izvora prihoda, 32% ušteđevine, 24% zarada i 1% ostalo . Nema sumnje da što je veća ušteđevina, veći je i osjećaj sigurnosti. 

Ako prihvatimo preporuke stručnjaka da će nam za život u mirovini biti potrebno minimalno 6.000 kn, da smo trenutno u dobi 35-40 godina i da nam preostaje 25 godina do mirovine, ako pretpostavimo godišnju inflaciju 5%,  tih 6.000 kn zbog vrijednosti novca kroz vrijeme će narasti na 13.500 kn. Od tih 13.500 kn pretpostavka je da ću od mirovinskog fonda dobiti 5.800 kn ( 43% ), dok ostalih 7.700 kn moram doći štednjom i investicijama u fazi zarađivanja.

2. Kupnja doma

Imati vlastiti dom može biti jedno od najugodnijih i najvrednijih iskustava u životu i predstavlja dio gotovo svačijeg sna. Kupnja kuće ili stana ujedno predstavlja i najveću investiciju ili pothvat kojeg većina ljudi ikad učini. Dom koji odaberemo, odredit će tko će nam biti susjedi, u koju školu će nam ići djeca, kako će nas gledati ljudi s kojima se družimo i slično. 

S druge strane, financijski gledano, svatko  i želi da imamo vlastiti dom: država, time što potiče rješavanje stambenog pitanja ( stambene štednje, POS gradnje, porezne povlastice ) ili banke ili ljudi s kojima surađujemo ili se družimo, zanima ih da li živimo kao podstanari ili u vlastitom domu i time kao da poručuju da ako nemamo svoj dom, manje i vrijedimo, manje smo financijski odgovorni.

Ako gledamo s aspekta štednje, kupnja vlastitog doma je najbolja investicija jer nas prisiljava da istodobno štedimo i u njega ulažemo. Gledajući kroz duže razdoblje, kuće ili stanovi vrlo rijetko gube na vrijednosti ali i čak ako nam kupnja stana ili kuće ne čini najboljim ulaganjem a želimo imati vlastiti dom, zbog osjećaja sigurnosti, uspjeha, predanosti ili odgovornosti, ako je ikako moguće trebamo ga kupiti.

Cijena stana ili kuće koju kupujemo ne bi smjela prekoračiti dvostruki iznos godišnjeg prihoda koji imamo u obitelji a mjesečni izdaci vezani za kuću ( otplata kredita, porezi, režije, održavanje itd. ) ne bi smjeli iznositi više od 38% iznos prihoda koji imamo u obitelji  . U našem slučaju,  vlastiti dom ne bi smio koštati više od 240.000 kn, a mjesečni izdaci od 3.800 kn. 

3. Školovanje djece

Jedno od najvažnijih emocionalnih ciljeva u život su stvaranje obitelji i djeca. Mada je naše školovanje još uvijek u većem dijelu besplatno i u tom besplatnom školovanju postoje troškovi financiranja školovanja. Isto tako budućnost visokoškolskog obrazovanja naše djece je vjerojatno sve više uz plaćanje. Jedno od najdragocjenijih poklona koji možemo dati našoj djeci je stjecanje dobrog visokoškolskog obrazovanja. Povećani prihod kroz stjecanje obrazovanje je samo jedna od prednosti koji donosi školovanje. Zbog toga je potrebno na vrijeme planirati financiranje školovanja svakog svog djeteta.

4. Investicijsko ulaganje

Ono što je neizbježno kao financijski cilj kroz radni vijek je štedjeti i investirati jer novac kroz vrijeme gubi svoju vrijednost ako se ne oplođuje. Isto tako ne smije se zanemariti moć „kamate na kamatu“ kroz vrijeme. Pa tako, u našem slučaju, za 20 godina udobne mirovine, moramo uštedjeti 1.848.000 kn ( 20 godina X 12 mjeseci X 7.700 kn ) i uz različite prinose potrebna su različita ulaganja:

prinos: 5% = godišnje ulaganje: 38.720

prinos: 10% = godišnje ulaganje: 18.800

prinos: 15% = godišnje ulaganje: 8.700

Kada se radi o financijskoj investiciji, prvenstveno se misli na: dionice, obveznice i gotovinu.  Dobar način za stvaranje solidno uravnoteženog portfelja je diversifikacija investicija kroz ulaganja u različite vrijednosnice. Za male ulagače su možda najbolji investicijski fondovi gdje se može sudjelovati na financijskom tržištu s malim ulozima uz profesionalno vođeno ulaganje. 

Isto tako investicija može biti i materijalna: nekretnine, umjetnine, zlato i slično. Za mnoge mlade ljude planiranje sigurne mirovine u usporedbi s tekućim potrebama, kao što su  kupovina kuće ili podizanje djece, je u drugom planu. Tek u 40-ima počinju misli o tome ali opet budu potisnuti brigom oko izgradnje karijere, školovanja djece, održavanja stila života i slično. Tek kad dospijemo u 50-te počinjemo se fokusirati na skupljanje za mirovinu ali tada imamo jako malo vremena. 

U našem slučaju s ciljanim iznosom od 1.848.000 kn, uz 10% prinos, ovisno o godinama kada smo počeli ili ćemo početi štedjeti, trebali bi štedjeti znatno različite svote novca:

Godine s kojima s počeli štedjeti: 25 = Godišnji iznos štednje: 6.800 kuna

Godine s kojima s počeli štedjeti: 35 = Godišnji iznos štednje: 18.800 kuna

Godine s kojima s počeli štedjeti: 45 = Godišnji iznos štednje: 58.200

Ali uvijek dođemo do toga da su jedno želje a drugo mogućnosti pa ćemo zaključno sumirati sve izneseno:

Uvijek ostaje otvorenih puno opcija: možda smo naslijedili kuću ili stan ili imamo vlastiti vrt pa proizvodimo hranu, vozimo se biciklom, ne volimo putovati ili možda možemo više zarađivati… sve je na kraju na nama mada nam se u ovim teškim kriznim vremenima puno puta ne čini tako.

Mr.sc. Kornela Paunović dipl.oec., suradnik za računovodstvo, financije i kontroling ABC knjigovodstvo d.o.o. Više informacija saznajte na našim službenim stranicama: www.abc-knjigovodstvo.hr.