Prate li obrazovne institucije stanje na tržištu rada?

Često se navodi kako se tržište rada ne poklapa s upisnim kvotama na fakultetima, što dovodi do situacije u kojoj se na tržištu nalazi veliki broj mladih, visokoobrazovanih stručnjaka bez mogućnosti zapošljavanja. Konkretno, osim zanimanja koja se već duži niz godina nalaze visoko na popisu broja nezaposlenih kao što su diplomirani ekonomisti, pravnici i novinari tu se nalaze i zanimanja koja prije nisu u tolikoj mjeri bila zastupljena na burzi: strojarski, poljoprivredni, šumarski i arhitektonski inženjeri. 

Što se u zadnjih nekoliko godina, otkada se stanje na tržištu rada promjenilo, napravilo po pitanju rješavanja ovog problema?

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta koje je prije najavilo da će u suradnji s ostalim ministarstvima napraviti plan potrebnih zanimanja, prebacilo je sada lopticu na autonomiju sveučilišta i njihovu ovlast određivanja kvota. Što se događa na Sveučilištu? 

Situacija je na koju se godinama upozorava, a aktualizirao ju je i ministar zdravlja Rajko Ostojić svojim izjavama kako na tržištu nedostaje liječnika i medicinskih sestara, a da ministarstvo ne želi financirati Medicinski fakultet i platiti im obrazovanje studenata. Sveučilište u Zagrebu i lani je Medicinskom fakultetu odobrio upis 300 studenata (60 studenata više nego do tada) te je troškove studiranja trebalo pokriti ministarstvo - što se nije dogodilo, kako prenosi Večernji list. 

"Ostat će praznina u “srednjoj generaciji” jer se kadar nije pripremao. Primjerice, samo naš fakultet od 2010. do 2014. ostaje bez 74 profesora", upozoravaju stručnjaci s Medicinskog fakulteta. Istodobno, Sveučilište je smanjilo kvotu za politologe i novinare za 40 i ove će se godine upisati 250 studenata. No, nažalost kvota nije smanjena zbog zasićenosti tržišta nego i posljedične reakcije nadležnih na takvo stanje već, kao i na ostalim fakultetima, ispunjenja uvjeta za provođenja bolonjskog programa.

Višak društvenjaka, manjak tehnologa

Premda rektor Zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš tvrdi da se upisne kvote na društvenim fakultetima posljednjih pet godina sustavno smanjuju, činjenica je da još uvijek zauzimaju 45% ukupnih kvota dok su, usporedbe radi, društvene znanosti u naprednoj Finskoj svedene na 22%. Istodobno, iz podataka Zavoda za zapošljavanje razvidno je da najveći hrvatski gradovi potražuju stručnjake iz područja elektrotehnike, strojarstva i informacijske tehnologije, što upućuje na potrebu za hitnim balansom ponude i potražnje na domaćem tržištu rada, navodi Večernji list. 

Tehnička zanimanja neatraktivna mladima?

Usprkos činjenici da su tehnička zanimanja vrlo tražena na tržištu rada, mladi se sve manje odlučuju za upis na tehničke fakultete ( posebice ICT zanimanja). "Hrvatska nikada nije imala veću stopu nezaposlenosti, no ICT zanimanja koja nude perspektivu i iznadprosječne plaće mladima nisu atraktivna. Ovo pitanje moramo što prije početi rješavati", slaže se i Hrvoje Balen iz Visoke škole Algebra.

"Čak 30 do 40% zaposlenih u hrvatskom ICT sektoru danas dolazi iz drugih školskih grana, osposobljavaju se doškolovanjem i privatnim ulaganjem u naknadnu certifikaciju. Problemu treba pristupiti sustavno, nacionalnom strategijom", upozorio je i Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.

U ovakvoj situaciji odgovornost se, čini se, na kraju prebacuje na mlade koji jedini, svojim odlukama, mogu direktno utjecati na svoju budućnost. Iako odluka o obrazovanju, donesena u skladu s trenutačnim stanjem na tržištu, nije 100 postotna garancija budućeg zaposlenja ona ipak uvelike može poboljšati vaše šanse za pronalaskom posla. 

Stoga, iako, prema sadašnjim pokazateljima, prave strategija razvitka i obrazovanja na razini države nema - svojim pametnim izborom budite autori svoje osobne strategije razvoja i budućih mogućnosti.  Ostaje za nadati se kako će se najavljene mjere smanjenja upisnih kvota na pojedinim fakultetima i praćenje stanja na tržištima rada označiti početak nužnih promjena za hrvatsko tržište rada.