Trebate novac za pokretanje posla? Koristite crowdfunding!

Zahvaljujući razvoju tehnologije i društvenom umrežavanju, svakodnevno se pružaju nove prilike za pokretanje i ostvarivanje vlastitih projekata. Jedna od njih je crowdfunding (mikrodoniranje), odnosno alternativni način prikupljanja donacija za realizaciju ideje. U svijetu tako postoji 500 internetskih servisa za mikrodoniranje, koji su lani udvostručili promet na tri milijarde dolara, piše Poslovni dnevnik.

''Riječ je o kolektivnom financijskom djelovanju pojedinaca s ciljem podupiranja ideja ili projekata. Malim novčanim donacijama, odnosno uplatama dovoljnog broja ljudi, moguće je prikupiti novac za realizaciju ideje kreativnog pojedinca ili organizacije, a koja može biti humanitarnog karaktera, poput nedavnih prikupljanja donacija za djecu s rijetkim bolestima, ali može biti i kreativnog karaktera poput ideje glazbenika koji želi snimiti album, pisca koji želi izdati knjigu, redatelja koji želi snimiti dokumentarac ili pak male stvari lokalnih zajednica poput uređenja dječjeg igrališta i slično'', pojasnio nam je Hrvoje Hafner, izvršni direktor projekta Doniralica, prve hrvatske crowdfunding platforme.

Cilj je skupiti početno određeni iznos

Objasnio nam je kako postoje specijalizirane platforme, takozvane Crowdfunding platforme, poput Kickstartera, Indiegogoa i Rockethuba, a koje nude uslugu prikupljanja donacija. Primjerice Kickstarter, osnovan u New Yorku u travnju 2009. godine, funkcionira tako što omogućuje registriranim korisnicima da postave molbu za privatnim financiranjem svog projekta. Donacije su anonimne i cilj je skupiti iznos koji je na početku naznačen kao početni cilj za ostvarivanje projekta. Također, pokretač projekta dužan je sve potankosti projekta objasniti do zadnjeg detalja te pružiti osobama koje su u projekt uložile sredstva neki vid kompenzacije (poklon, uloga u filmu, suvenir i slično).

U čemu je kvaka?

Ova poduzetnička priča je posebno zanimljiva jer su tvorci Kickstartera uspjeli iz svega ovoga izvući zaradu. Točnije, pretpostavlja se da su zaradili između 2 i 4 milijuna dolara jer stranica, kao servis koji je domaćin svakog zahtjeva, uzima 5 posto provizije iznosa od svakog projekta koji se realizira. Uplate se vrše preko sustava Amazon Payments, koji omogućava siguran prijenos novca. Jedan od minusa Kickstarterovog modela jest da ne postoji način kontrole da će sredstva zaista biti iskorištena na način koji je opisan. No, uvijek postoji mogućnost kolektivne tužbe te sama stranica u startu upozorava donatore da dobro procjene svaki projekt prije negoli uplate sredstva. No, što se događa sa sredstvima kada se ne uspije skupiti dovoljan iznos?

Donatori su ujedno i ambasadori projekta

''Ako se za određeni projekt ne prikupi navedeni iznos koji je potreban za njegovu realizaciju, svaka donacija se vraća osobi koja je donirala'', pojasnio nam je Hafner. Tako osobe koje doniraju ujedno postaju svojevrsni ambasadori projekta jer imaju dodatnu motivaciju da se prikupi čitav iznos ako će biti nagrađeni zbog svoje donacije. 

Međutim, po kojem principu crowdfunding uopće funkcionira i kako putem njega pokrenuti kampanju? ''Za pokretanje projekta na nekoj od platformi nije potrebno neko posebno znanje. Kroz jednostavnu formu u nekoliko koraka osoba opisuje svoj projekt, zadaje traženi iznos koji mu je potreban za realizaciju istog, nudi eventualne dodatne poticaje za donacije u obliku nagrada i komunicira s donatorima. Ali da bi vaša kampanja dobila potrebnu medijsku pozornost morate se sami potruditi u promociji'', tvrdi Hafner te dodaje kako su neke platforme poput Kickstartera uvele model sve ili ništa kako bi zaštitile donatore.

Prosječne donacije za humanitarne projekte iznose 100 kuna

O tome kako ova jednostavna ideja i funkcionira govori podatak da su slične stranice već počele nicati diljem svijeta. Statistički podaci kažu da je Kickstarter dosada sakupio preko 40 milijuna dolara donacija za 7 500 projekata u dvije godine postojanja. Postotak uspješnosti sakupljanja sredstava za projekte je otprilike 45 posto.

Hafner nam je rekao kako na popularnim crowdfunding platformama u Americi i Engleskoj prosječne donacije iznose oko 70 dolara, ali treba imati na umu kako su te platforme uglavnom fokusirane na projekte komercijalne prirode poput gadgeta, igraćih konzola, računalnih igara i slično. Spomenuo nam je i domaće uspješne primjere poput zagrebačkog rock benda Sane koji je prošle godine prikupio 3100 dolara za svoj novi album. Isto tako, tvrdi, prošlogodišnji Zagreb Pride je organizirao crowdfunding kampanju putem Facebooka, ali koristeći iste principe, odnosno ciljani iznos, ograničeno vrijeme i javnu objava pristiglih donacija te prikupio 15000 kuna za organizaciju Parade ponosa.