Nisu svi aditivi loši, neki su i spojevi iz voća te povrća

Šokantan podatak o pet do šest kilograma aditiva koje godišnje svatko od nas pojede prije nekoliko dana iznio je srpski nutricionist Dragan Vukotić.

Aditivi ili E-brojevi sastavni su dio suvremene prehrane. I naša nutricionistica Jasna Ćerić smatra da Vukotićev izračun nije daleko od istine.

- Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a za razdoblje od 2005. do 2007., Hrvati prosječno dnevno pojedu 2,6 kg hrane. Godišnje su to gotovo 953 kilograma. S obzirom na to da se aditivi nalaze u gotovo svim industrijskim proizvodima, njegov izračun i ne zvuči nerealno - objašnjava Ćerić. 

Dodaje da su neki od aditiva neophodni jer poboljšavaju teksturu i proizvod čuvaju od kvarenja, međutim, mnogi među njima su potencijalna opasnost za zdravlje pa se kod njih određuje dopuštezvoljena dnevna doza. Ona je uvijek 100 puta manja od doze za koju su istraživanja pokazala da nisu štetne za životinje. Ipak, unatoč ispitivanjima kojima se podvrgavaju prije stavljanja na tržište, ne postoje istraživanja o kumulativnom učinku konzumacije raznih aditiva iz brojnih namirnica.

Za potencijalno štetne aditive je određena je maksimalna dopuštezvoljena doza koju dnevno smijemo unijeti, ali ne postoje točni podaci koliko ih ima u namirnicama pa stoga ne možemo ni znati jesmo li jedenjem nekoliko različitih namirnica koje sadrže isti aditivi prešli zakonom dozvoljenu granicu.

 Aditivi koji se često dodaju u hraniu su sintetska bojila.

- Bez njih bismo i mogli, no tada nam hrana ne bi izgledala privlačno i šareno. Primjer za to su bomboni, sladoledi, gotovi umaci - kaže Ćerić.

Idući na listi ozloglašenih aditiva su sladila. Među najkontroverznijim je aspartam, čest u dijetalnim proizvodima. Dugo se za njega govorilo da je štetan, čak i kancerogen, no nakon godina ispitivanja, Europska agencija za sigurnost hrane, u čijoj je nadležnosti je briga o aditivima, je asapartam je proglasila sigurnim. Ćerić kaže da bez aditiva u hrani možemo, no to mnogima komplicira život.

- Svu hranu koju jedemo trebali bismo pripremati od svježih, sezonskih i lokalnih namirnica. To je najbolji način da sebi i obitelji osigurate kvalitetne i hranjive obroke. No to je vrlo teško jer svi povremeno posegnemo za slatkišem, gotovom juhom, ili hranom iz konzerve - zaključuje Ćerić. Osim aditiva u hrani teško je izbjeći i konzervanse u kozmetičkim proizvodima koji, kao i aditivi, nerijetko izazivaju alergijske reakcije. U svakom slučaju preporuka je da se što više jede sezonsko voće i povrće te svježe namirnice.