RAZNA IMENA Glukoza, fruktoza i glukozni sirup samo su neki od naziva pod kojima se krije šećer. No svi oni opasni su za zdravlje više nego što smo svjesni
POSEBNO DJECI
Zbog šećera postajemo ovisni, starimo i uništava nam organe
Osim u slatkišima, šećera ima i u grickalicama. Na deklaraciji ljutih krekera piše da u sto grama sadrže 6,2 grama šećera. Tko pojede cijelu vrećicu od 200 grama, pojest će i gotovo 13 grama šećera, odnosno nekoliko kockica.
Šećer smo pronašli i u drugim proizvodima u kojima ga inače ne bismo očekivali. U bočici kečapa ima ga gotovo 95 grama. Prosječnom potrošaču pojam prevelike količine šećera obično je Coca-Cola. No u bočici od pola litre ima samo 56 grama šećera, što znači da ga u boci kečapa od 450 grama ima gotovo 40 grama više.
Čitati deklaracije
Iznenađenje testiranja je i slatko-kiseli umak
za roštilj, meso i ribu. I on ima više šećera od kole, u cijeloj boci
nevjerojatan 101 gram, gotovo dvostruko više od Coca-Cole. Iznenadili smo
se i kad smo pročitali deklaraciju haringa u umaku od rajčica. U 100 grama
ima 4,8 grama šećera. To znači da je u cijelom pakiranju pet kockica
šećera. Pahuljice, pa makar one bile i čokoladne, mnogima su asocijacija
na nešto zdravo. No i tu bi potrošači trebali pripaziti i pažljivo čitati
deklaracije kako bi znali što kupuju. U jednoj kutiji ima 63 grama šećera
odnosno 22 kockice. Posuda s cappuccinom ga je također puna, a šećera ima
i u dječjem jogurtu, čak sedam kockica. Naravno, pri uspoređivanju
količina šećera u različitim proizvodima treba uzeti u obzir koliko nam
treba da ga pojedemo. Coca-Colu ćemo popiti za nekoliko minuta i u sebe
odmah “utrpati” 56 grama šećera, a kečap ćemo razvući na cijelu godinu.
Količine šećera u proizvodima uzimali smo s energetskih tablica koje su
navedene na deklaraciji.
Jača okus hrane
U toj tablici su uračunati svi šećeri. To mogu biti i glukoza, fruktoza,
maltoza, invertni šećer, glukozni ili glukozno-fruktozni sirup. No svi su
jednako štetni za organizam.
Šećer je podmukla prijetnja zdravlju koja je nezaobilazan sastojak većine
industrijske hrane. Proizvođači hrane ga obožavaju jer je relativno
jeftina sirovina koja jača okus svakom proizvodu. Zato ga ima svagdje i u
raznim oblicima.
- Proizvodnja i potrošnja šećera raste još od 15. stoljeća, no suvremeni čovjek ga jeden previše. I to najviše iz prerađene hrane koja je siromašna hranjivim tvarima, vitaminima, mineralima, vlaknima, a uz šećer često obiluje i mastima te drugim štetnim sastojcima - objašnjava nutricionistica Leta Pilić.
19 žličica Toliko u prosjeku pojedemo šećera svaki dan. Preporuka Svjetske zdravstene organizacije je najviše 10 žličica, a uskoro će proporuku prepoloviti
Još jedan od razloga zašto proizvođači hrane obožavaju šećer je i činjenica da organizam koji se “šopa” sa šećerom, uvijek traži još šećera. - Šećer izaziva brzi porast količine šećera u krvi što djeluje na povećano izlučivanje iznulina. Velike koncentracije inzulina u krvi pak djeluju tako da pohranjuju taj šećer u stanice što izaziva nagli pad šećera u krvi. Ovo izaziva osjećaj slabosti te organizam traži još šećera te se stvara začarani krug. Kako naš mozak kao energiju prije svega koristi glukozu - jednostavni šećer, isto tako je doživljava kao nagradu pa ako ga konzumiramo u prekomjernim količinama može stvoriti određenu vrstu ovisnosti - govori dalje Pilić.
I štakori su se 'navukli'
Da šećer izaziva ovisnost, potvrđuje i istraživanje provedeno u Americi. Štakorima je bio ponuđen izbor između šećera i kokaina. Čak 94 posto njih izabralo je šećer. Čak su i štakori koji su prije toga bili ovisni o kokainu, brzo zamijenili tu ovisnost onom o šećeru. No ovisnost o njemu je prijetnja za zdravlje. Naglo skakanje inzulina povećava rizik od dijabetesa. Potkraj 19. stoljeća na 100.000 Amerikanaca bilo je manje od tri slučaja dijabetesa. Danas dijabetes ima 8000 od 100.000 ljudi. Procjenjuje se da samo u Hrvatskoj od ove bolesti pati oko 400.000 ljudi, odnosno oko devet posto stanovništva. Samo u Zagrebu je 90.000 dijabetičara. No procjenjuje se da je u Hrvatskoj i 250.000 preddijabetičara te velik broj onih koji i ne znaju da boluju od te dijabetes jer se u prosjeku prva dijagnoza postavi u roku od osam godina od kad se bolest pojavi. Simptomi ove bolesti su pojačana žeđ, suhoća usta, učestala potreba za odlaskom a WC, glad, a često i prejedanje, gubitak na težini, umor bezvoljnost, zamagljenje vida, osjećaj bockanja i zamrlosti u šakama i stopalima, svrbež i suhoća kože. Ako se ne liječi i ne drži pod kontrolom, dijebetes može dovesti do srčanog i moždanog udara, oštećenja bubrega ili pogoršanja vida. Šećer napada i srce i krvne žile, a može povećati rizik od zastoja srca. Razara jetru i može joj učiniti gotovo jednaku štetu kao i alkohol. Višak kalorija iz hrane pohranjuje se u jetri u obliku masti. Ako se ne ograniči unos šećera, može se izazvati stanje poput onog uzrokovanog stalnim pijenjem.
Djeca su izložena
Opasnosti od razaranja jetre i drugih štetnih učinaka, sve su više izložena i djeca, prije svega zbog slatkih sokova. Zaslađeni sokovi u prosjeku sadrže tri do pet žličica šećera, a pije li dijete samo jedan takav sok na dan rizik od pretilosti povećava se za oko 60 posto. Šećer također utječe na nakupljanje masnoće oko trbuha što povećavaju rizik od nekih vrsta raka te i one uzrokuju visok krvni tlak i bolesti srca. Šećer razara i zube, a jedan je od glavnih krivaca za epidemiju debljine.
Prema nekim procjenama, prosječna osoba danas pojede oko 19 žličica šećera dnevno. Amerikanci pojedu i 22 žličice, što je nevjerojatnih 69 kilograma godišnje. Svjetska zdravstvena organizacija kaže da bi trebali pojesti samo deset žličica šećera dnevno, a očekuje se da će se i ta količina uskoro prepoloviti. Prerađene namirnice koje obiluju šećerom i nedostatak tjelesne aktivnosti formula su za pretilost. Nutricionistica Pilić objašnjava da je šećer izvor energije, ali količina koju dnevno pojedemo ne smije prijeći pet posto ukupno unesene energije. - Ugljikohidrate koje svakodnevno trebamo u većim količinama, možemo dobiti iz cjelovitih žitarica, voća te povrća. I voće sadrži sećer, međutim zbog toga što sadrži druge tvari poput vlakana ili bjelančevina, neće izazvati tako nagli porast inzulina u krvi i neće dovesti do spomenutog jo-jo efekta količine šećera u krvi - zaključuje Pilić.
Stvara bore i uništava ten
Hrana s malo kvalitetnih sastojaka i mnogo šećera. To je zajednički nazivnik koji je britanska dermatologinja Patricia Farris našla kod svojih pacijentica koje su se žalile na loš ten i bore na licu. Šećer napada i kolegen i elastin koji su zaslužni za lijepu i zategnutu kožu. Njihov nedostak znatno ubrzava starenje.
Uzmite crnu čokoladu
Izbacite li prerađeni šećer iz prehrane, vratit ćete koži mekoću i sjaj, kažu dermatolozi. Iz prehrane bi trebalo izbaciti sve vrste šećera, ali i umjetne zaslađivače. Poželite li slatko, posegnite za crnom čokoladom koja ima vrlo malo šećera, ali puno kakaa koji je bogat antioksidansima koji čuvaju srce i podiže raspoloženje.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
