Bez turizma ne možemo. Ali, kako dugoročno održivo živjeti od njega i s njim?

Turizam je najvažnija ekonomska grana u Hrvatskoj. S udjelom prihoda u BDP-u iznad 20 posto u rekordnoj 2019. godini, Hrvatska je prvak u Europskoj uniji. Međutim, vidimo i sami da takva titula nije sasvim laskava i da, uz niz ekonomskih i društvenih koristi, nosi i čitav niz problema s kojima nam se teško suočiti jer velikom broju građana Hrvatske gola egzistencija ovisi o turizmu i s njim povezanim djelatnostima. Priuštivo stanovanje, nosivi kapaciteti prometne infrastrukture, gospodarenje otpadom, manjak radne snage, višak privatnog smještaja, iseljavanje domaćeg stanovništa iz starih gradskih jezgri, kave i sladoledi koje si mnogi od nas više ne mogu priuštiti?

Covid kriza pokazala je pak svu osjetljivost turizma i ozbiljnije nametnula temu negativnih posljedica ovisnosti o turizmu, ali pitanje je što smo naučili i što ćemo zbilja poduzeti kako bismo prostor, najvažniji resurs koji imamo, gospodarstvo i kulturu življenja sačuvali i unaprijedili. Upravo će održivi turizam biti jedna od tema Green Future konferencije koja će se održati 9. i 10. lipnja u Splitu, koji iz godine u godinu obara rekorde u turističkoj posjećenosti.

U okviru Mastercardova projekta Uplift, namijenjenog razvoju poslovanja mikro, malih i srednjih poduzetnika s fokusom na turizam, Ekonomski institut, Zagreb proveo je prvu sveobuhvatnu studiju „Ranjivost jedinica lokalne samouprave Republike Hrvatske na turističku aktivnost“ koja otkriva zanimljive trendove vezane za izloženost hrvatskog gospodarstva i lokalnih jedinica turističkoj aktivnosti. Autori studije su izv. prof. dr. sc. Nebojša Stojčić i dr. sc. Maruška Vizek koji su analizirali podatke od 2012. do 2021., a ovdje je moguće pretraživati podatke po jedinicama ili županijama te preuzeti studiju u cjelovitom obliku.

„Ova je studija napravljena kao korak u poticanju održivog turizma i integracije turizma u širi kontekst gospodarskog razvoja zemlje“, istaknula je Gea Kariž, direktorica marketinga u Mastercardu u Hrvatskoj. „Upravo je to ono što želimo postići projektom Uplift – pružiti alate mikro, malim i srednjim poduzećima pomoću kojih će postati educiraniji, digitaliziraniji, održiviji i otporniji na disrupcije na tržištu i promjene u društvu.“

Splitsko-dalmatinska županija je primjer priobalne županije koju karakteriziraju uglavnom negativni trendovi kada je u pitanju održivost turizma. Sezonalnost turističke aktivnosti je u porastu, kao što je u porastu i prosječna ranjivost jedinica lokalne samouprave u županiji na turističku aktivnost.

„Ono što najviše zabrinjava je eksplozija privatnog smještaja u toj županiji koja je po tom pokazatelju hrvatski rekorder te se u deset godina udio privatnog smještaja praktički udvostručio, to jest povećao se s 46 na 87 posto postelja u privatnom smještaju u ukupnim smještajnim kapacitetima. Split kao zasebna destinacija izgleda nešto bolje nego županijski prosjek, što je i očekivano jer on ipak ima nešto dulju sezonu jer kao velika urbana sredina nudi i sadržaje izvan ljetne turističke špice, te isto tako ima nešto manji udio privatnog smještaja u ukupnom smještaju. No i u Splitu, jednako kao i u SDŽ, svi analizirani pokazatelji iskazuju trend pogoršanja što znači da treba početi razmišljati o promjeni modela koji se trenutno koristi za turističku djelatnost, kako u gradu, tako i u županiji“, istaknula je Maruška Vizek s Ekonomskog instituta, Zagreb.

Ovakva izmjena strukture smještajnih kapaciteta sa sobom nažalost uglavnom nosi nuspojave. Centri tradicionalnih turističkih destinacija se iseljavaju, ispražnjuju i gentrificiraju. Dominacija privatnog smještaja u lokalnoj jedinici također nije u stanju produljiti turističku sezonu. Naime, jedino visokokategorizirani hoteli imaju svu infrastrukturu potrebnu za cjelogodišnji boravak turista koji rezultira produljenjem turističke sezone. Nadalje, pretvaranje postojećeg stambenog fonda u turističke smještajne jedinice ima i vrlo nepovoljan utjecaj na tržište nekretnina jer povećava cijene i smanjuje priuštivost nekretnina za lokalno stanovništvo.

„Potrebno je stoga pažljivo promišljati i planirati turistički razvoj, kako ukupne zemlje, tako i pojedinih jedinica lokalne samouprave. Turizam naime jest ekonomska aktivnost koja može povećati dohodak, zaposlenost i investicijsku aktivnost u lokalnim jedinicama, no ta ista turistička aktivnost može imati i mnoge ekonomske i društvene troškove koji nadmašuju ekonomske i društvene koristi od turizma, ako se dopusti stihijski razvoj turističke aktivnosti“, dodala je Vizek.

U Turističkoj zajednici grada Splita smatraju da temelj i preduvjet održivog razvoja turizma predstavljaju kvalitetni strateški dokumenti i trenutačno nadopunjuju zaključke Studije prihvatnog kapaciteta turizma na području Splitsko-dalmatinske županije izradom posebne Studije turističkog prihvatnog kapaciteta grada Splita u ovoj godini i tako definirati smjer dugoročnog i ispravnog upravljanja turizmom, vodeći računa o dobrobiti cjelokupne zajednice.

„Nadamo se da će ovo biti poticaj i ostalim gradovima na obali jer Hrvatska uživa status jedne od najpopularnijih destinacija te je izgledno daljnje jačanje turističkog prometa, zbog čega je nužno na vrijeme osigurati kvalitetne uvjete života naših stanovnika te kvalitetne uvjete boravka naših gostiju“, naglasila je Alijana Vukšić, direktorica TZ Split.

Dobra vijest je da se donositelji odluka u Hrvatskoj žele i bave temom održivog turizma, a trenutno stanje daje i razloge za brigu, ali i ulijeva nadu da još uvijek možemo naći model funkcioniranja svakodnevnog života za stanovništvo, okoliša i turizma.

Na Green future konferenciji naučit ćemo i na primjeru Tajlanda, najpopularnije destinacije jugoistočne Azije koja je od egzotičnog, dalekog i povoljnog tropskog raja u jednom trenutku došla na rub izdržljivosti zbog opterećenosti brojem posjetitelja i efektom koji taj broj ima na život tamošnjeg stanovništva i okoliš. Laura Stäter, marketing menadžerice za Tajlandsku turističku zajednicu na njemačkom tržištu, predstavit će zelena i održiva rješenja koja Tajland provodi kako bi se nosio s izazovima koje donosi prekomjerni turizam.