Dobrovoljnu štednju za mirovinu potrebno je kontinuirano poticati

Iako je donošenje odluke o individualnoj štednji garancija kvalitetnijeg života u zrelijoj životnoj dobi, čak 43 posto Europljana ne štedi za mirovinu.

Stanovništvo glavnine europskih zemlja stari, što se očituje i u produljenju životnog vijeka i promjeni starosne strukture stanovništva. Ovakve promjene negativno utječu na javne mirovinske sustave, koji su zbog, s jedne strane produljenja životnog vijeka i rasta broja umirovljenika, a s druge strane smanjenog broja radno aktivnog stanovništva, već danas neodrživi. To potvrđuje i istraživanje iz 2019. godine koje je provelo krovno europsko udruženje osiguratelja i reosiguratelja, Insurance Europe, na uzorku od 10.000 ljudi u 10 zemalja EU, a iz kojega je razvidno kako čak 43 posto Europljana ne štedi za mirovinu. Upravo iz tog razloga nameće se potreba promjene mirovinskih sustava uz veće oslanjanje i poticanje građana na individualnu štednju za mirovinu posredstvom društava za osiguranje te ostalih oblika individualne štednje za mirovinu. Posljednjih godina i građani u Hrvatskoj postaju svjesniji nužnosti štednje za starost ali i osobne odgovornosti kako bi si omogućili kvalitetniji životni standard u mirovini. Međutim, mnogi od njih još uvijek nisu dovoljno upoznati s raznolikošću mirovinskih proizvoda koje nudi domaće tržište osiguranja.

Iz tog razloga, Hrvatski ured za osiguranje i njegovi članovi društva za osiguranje, kao inicijatori projekta „Financijska pismenost u Republici Hrvatskoj“, konstantno ukazuju na važnost financijskog obrazovanja građana te svojim redovnim edukativnim aktivnostima nastoje doprinijeti osposobljavanju svih dobnih skupina građana u donošenju informiranih odluka vezanih uz osiguranje, budući da je u društvu još uvijek naglašen nedostatak svijesti o nužnosti štednje za mirovinu.

Naime, društva za osiguranje važan su pružatelji štednje za mirovinu kroz različite oblike životnog osiguranja, te upravljanje i vođenje mirovinskih fondova, a jedan od oblika životnog osiguranja upravo je polica rentnog osiguranja koje na razini Europske unije pa tako ni u Hrvatskoj još uvijek nije prepoznato u dovoljnoj mjeri kao važan oblik štednje. Rentno životno osiguranje polica je životnog osiguranja koja se ugovara kako bi si osigurali sigurnu starost lišenu egzistencijalnih briga te bolju kvalitetu života u zrelijoj životnoj dobi. Po završetku uplate premije, korisniku se isplaćuje ugovorena mjesečna renta kao dodatni i alternativni izvor prihoda, a u slučaju da korisnik ne doživi isplatu, mjesečnu rentu moguće je i naslijediti.

Povrh toga, uloga društava za osiguranje i različitih oblika životnog osiguranja ima značajnu ulogu u državama koje imaju mirovinski sustav s više stupova, a upravo je takav mirovinski sustav Hrvatske – I. i II. stup koji predstavljaju obvezno mirovinsko osiguranje, dok III. stup predstavlja dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje. Kako bi se kod građana dodatno potaknula i stvorila veća svijest o važnosti štednje za mirovinu, poglavito sada kada je veća odgovornost na njima samima, potrebno je omogućiti transparentniju komunikaciju uz naglašavanje elementa sigurnosti budući da društva za osiguranje i proizvodi koje nude imaju višu razinu sigurnosti u odnosu na druge pružatelje mirovina jer svojim kapitalom i pričuvama jamče ispunjenje ugovornih obveza.