Doktor koji je udario temelje osnovnim higijenskim navikama: Perite svoje ruke!

Danas je sasvim normalno i očekivano da doktor opere ruke prije i nakon što pregleda pacijenta. Nažalost, nekad nije bilo tako. Na važnost prakse pranja ruku prvi je upozorio mađarski liječnik Ignaz Semmelweis 1847. godine. Radeći u općoj bolnici Vienna General Hospital (Allgemeines Krankenhaus), svjedočio je velikoj smrtnosti tek rođenih beba. Dr. Semmelweis zahtijevao je od svojih liječnika da operu ruke prije nego što pregledaju rodilje.

Upravo je ta njegova odluka smanjila smrtnost beba u navedenoj bolnici i zaustavila dječju groznicu. Od tada pa do danas pranje ruku prije jela, nakon toaleta, dolaska kući... postalo je higijenska navika broj jedan, koja se stječe još u vrtiću. Osim što se tako štitimo od raznih bolesti, ne širimo klice na druge ljude oko sebe.

Borba protiv bilijuna bakterija

Koliko se god možda činilo banalno ponavljati, pranje ruku poslije nužde najvažnija je praksa u sprečavanju raznih bolesti. Izmet ljudi i životinja jedan je od najvećih izvora bakterija, poput Salmonele, Escherichije coli i norovirusa, koji uzrokuju dijareju, a u nekim slučajevima ove klice mogu prouzrokovati teške respiratorne infekcije.

Usporedbe radi, samo jedan gram izmeta, što je približno težini jedne spajalice, može sadržavati bilijun bakterija. Iako se najčešće nađu na rukama nakon odlaska na zahod, klice se mogu pokupiti i prilikom kontakta sa sirovim mesom, a čovjek se može zaraziti i ako je dodirnuo kontaminirani predmet. 

Osim problema s probavom, postoje virusne infekcije poput hepatitisa A, koji može uzrokovati ozbiljne probleme, uključujući one s jetrom, žuticom, bolovima u trbuhu, vrućicom i umorom. Često se širi putem hrane koju su zarazni ljudi pripremali, a nisu oprali ruke.

Rjeđe korištenje antibiotika

Iako su najbolji u borbi protiv bakterija, antibiotici, nažalost, ubijaju i one dobre bakterije te slabe imunitet. Međutim, sprečavanjem bolesti smanjuje se količina antibiotika koju ljudi koriste, pa tako i vjerojatnost da će se razviti otpornost na njih.

U prijevodu, kad ih uistinu budete trebali, antibiotici će odraditi svoj posao bez ikakvih problema. A zanimljivo je kako pranje ruku može spriječiti oko 30 posto bolesti povezanih s dijarejom te otprilike 20 posto respiratornih infekcija poput prehlade. Evo kad biste ih sve trebali prati:

Čiste ruke znače pola zdravlja

Osim već poznatih bolesti uzrokovanih prljavim rukama, prije gotovo više od godinu dana pojavio se koronavirus. Jedan od najučinkovitijih načina sprečavanja zaraze, pored fizičke distance, jest pranje ruku čistom vodom i sapunom. Vrlo je važno dobro oribati dlanove, stražnji dio ruku, između prstiju i ispod noktiju, a da bi bilo učinkovito, prati ih treba najmanje 20 sekundi.

No s obzirom na to da nam voda i sapun nisu uvijek dostupni, posebice ako smo na putu ili izvan svog doma, preporuka je koristiti sredstva za dezinfekciju ruku s minimalno 60 posto alkohola u sebi, odnosno prakticirati tzv. suho pranje ruku. Iako su korištenjem ovih sredstva mnogi primijetili oštećenja na koži, linija proizvoda Asepsoleta učinkovito čisti ruke a da ih ne isušuje ili izaziva reakciju.

4

Birati možete između Classic maramica, tekućine i spreja te Fresh maramica, a za one s posebno osjetljivom kožom Sensitive linija vlažnih maramica sadrži posebnu formulaciju bez alkohola za čišćenje kože sklone iritacijama. Zahvaljujući aktivnim sastojcima, maramice služe kao sredstvo dezinfekcije te pružaju osjećaj svježine.

Asepsoleta je već 40 godina zaštita za cijelu obitelj, pa se tako u asortimanu, kad sapun i voda nisu pri ruci, mogu pronaći i Asepsoleta Kids Sensitive vlažne maramice i tekućine za suho pranje ruku osjetljive kože. Kako bi djeci bili primamljiviji za korištenje, proizvodi sadrže neodoljiv miris mandarine. 

Ne zaboravite da su čiste ruke pola zdravlja, a proizvodi Asepsoleta već četiri desetljeća sinonim su za dezinfekciju kože.