Hrvatski stručnjak s Harvarda: Kakvu nam budućnost donosi umjetna inteligencija?

Jedno je neosporno – umjetna inteligencija je ovdje i neće nestati. Štoviše, u doglednoj će budućnosti postati još više prisutna u našem životu. Zbog toga smo, želeći ipak malo bolje upoznati njen potencijal, na čašicu razgovora posjeli Stefana Martinića, netom diplomiranog odvjetnika s Harvardovom diplomom, koji se specijalizirao upravo za ovo područje.

- U ljudskoj je psihologiji strahovati od nepoznatog, od toga da ćemo biti zamijenjeni, hoćemo li dobiti otkaz, što će donijeti sutra... Naslovi u medijima kontinuirano sugeriraju da je automatizacija velikog broja poslova neminovna, a i u pop kulturi postoji mnogo filmova s robotima i/ili umjetnom inteligencijom koji završe loše za ljudska bića. Spomenimo samo naslove kao što su 'Ex Machina', 'Terminator', '2001.: Odiseja u svemiru'... 

Tko bi se trebao bojati za svoj posao?

Samim time, ističe naš sugovornik, umjetna inteligencija na neki je način dobila isti tretman kao što su ga dobili morski psi nakon filma "Ralje". Podsjeća nas kako je strah od toga da će umjetna inteligencija zamijeniti čovjeka prisutan još od daleke 1969. godine, dakle od samih začetaka ove tehnologije. Tad se, naime, govorilo kako će AI zamijeniti bankovne službenike.

- Ipak, ni 53 godine poslije toga bankovni službenici nisu prestali postojati kao profesija, čak im je i porastao broj. Poanta priče je da umjetna inteligencija ne mora nužno biti zamjena za ljude nego može biti pomagalo u njihovu poslu i životu – objašnjava nam naš sugovornik.

No da ta bojazan ipak ima određenog utemeljenja u stvarnosti, ističe Martinić, dokazuje to što će neka radna mjesta, zbog napretka tehnologije, ipak završiti u ropotarnici povijesti. 

- Trebaju li se, recimo, taksisti i profesionalni vozači bojati samovozećih vozila? Vrlo vjerojatno da. No kad će do te zamjene zaista doći i u kojoj mjeri će na tržištu ostati mjesta i interesa za pružatelje tih usluga kakve ih poznajemo danas, teško je prognozirati – otvoreno kaže naš sugovornik ističući kako do ovog prevrata na tržištu rada ipak neće doći tako skoro te da to koliko ćemo sami uložiti u stjecanje novih znanja i vještina, neophodnih za život u novoj stvarnosti, u konačni ionako ovisi o nama.

AI je svugdje oko nas

Htjeli mi to priznati ili ne, umjetna inteligencija danas postoji svuda oko nas. Kad pogledamo vremensku prognozu, otkriva nam Martinić, vjerojatno je umjetna inteligencija imala prste u njezinu kreiranju. Kad guglamo koje je najbolje mjesto za kupnju određenog proizvoda, umjetna inteligencija odlučuje koje rezultate prikazati u internetskoj tražilici nama, a koje osobi koja sjedi na drugom računalu pored nas ili pak u drugom gradu. Kad gledamo YouTube, Netflix ili druge streaming servise, umjetna inteligencija razmišlja kakve videosadržaje, serije i filmove mi osobno preferiramo i što da nam preporuči za gledanje. Kad naručujemo Uber ili Bolt, ili kad koristimo Google Maps za upute, koristimo umjetnu inteligenciju.

- Umjetna inteligencija možda zvuči strano i daleko, pa je ljudi zamišljaju kao stroj koji razumije vaše osjećaje i s vama ostvaruje ravnopravnu, ljudsku komunikaciju, no to nije niti mora biti tako nego to može biti već i uređaj koji nosite u džepu i s kojeg potencijalno čitate ovaj članak. Uz već spomenute samovozeće automobile, vrijedi spomenuti spoj umjetne inteligencije i nanotehnologije u medicini, gdje će možda minijaturni roboti kolati ljudskom krvlju i eliminirati uzročnike bolesti, kao i korištenje umjetne inteligencije u razvoju cjepiva, čime bi se njegova proizvodnja ne samo ubrzala nego i pojednostavila i pojeftinila, čime bi ono bilo dostupnije populaciji siromašnijih država - ističe Martinić. 

Neočekivana uporaba AI tehnologije

Nakon što smo prošetali kroz različita područja primjene AI tehnologije, više nas ništa ne može iznenaditi. Dapače, čini se da se umjetna inteligencija ušuljala čak i u PR industriju te da su PR stručnjaci polako počeli koristiti njene blagodati. Naš nam sugovornik otkriva područja u kojima će AI postati ključni generator inovacija u PR branši.

- Prvi primjer je generiranje prirodnog jezika, tj. uporaba tehnologije za stvaranje usmene ili pisane komunikacije. Iako je navedena tehnologija još daleko od savršene, ona omogućava dodatnu efikasnost te eliminira repetitivne radnje. Kao što već postoji tzv. legaltech, koji odvjetnicima i pravnicima pomaže u stvaranju generičkih ugovora, tužbi i žalbi, ali taj isti legaltech (ljudskim) odvjetnicima ostavlja odluku o konačnom obliku i sadržaju pravnog proizvoda, tako AI može PR stručnjacima pomoći u eliminaciji repetitivnih radnji, ali pritom neće zaobići njihovu konačnu stručnu odluku o obliku, sadržaju i duljini komunikacije - zaključuje Stefan Martinić.

Zanima li vas više o ovoj uzbudljivoj temi, preporučujemo da se uključite u 5. predavanje edukativnog projekta Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ) pod nazivom "Artificial Intelligence in Public Relations" (AI in PR), na kojem će o odnosu PR-a i AI-ja govoriti upravo Martinić. 

Predavanjem će moderirati profesionalna komunikatorica i voditeljica timova s 15 godina iskustva u diplomaciji, međunarodnim institucijama i odnosima s javnošću, Andrea Čović Vidović, te komunikacijski stručnjak, direktor i suvlasnik u CTA komunikacijama s iskustvom savjetovanja klijenata iz različitih sektora, Petar Tanta. Tema predavanja bit će definirana tjedan dana prije.

Nakon završetka projekta bit će organiziran događaj zatvorenog tipa na kojem će sudjelovati članovi HUOJ-a i američkog veleposlanstva te pojedini predavači. 

Općenito o HUOJ-u 

Hrvatska udruga za odnose s javnošću okuplja PR stručnjake i druge komunikacijske eksperte, uključujući studente komunikologije, a sve s ciljem osposobljavanja, stručnog usavršavanja i informiranja svojih članova. Krovni cilj udruge je podizanje standarda PR profesije i njezina ugleda u široj javnosti.