Karcinom dojke – kako što prije učiniti sve što je neophodno, 7 ključnih koraka

Karcinom dojke je najrašireniji maligni tumor i prvi uzrok smrti od malignih bolesti kod žena. Žena bez ikakvih dodatnih rizika ima prosječni životni rizik od 12.4% da dobije karcinom dojke. U mjesecu borbe protiv karcinoma dojke razgovarali smo s spoznatim hrvatskim stručnjakom za dijagnostiku bolesti dojke, specijalistom radiologije prof.dr.sc. Zoranom Brnićem, koji radi na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te u KBC „Sestre Milosrdnice“ u Zagrebu i u Pupillam poliklinici u Zadru.

Profesore Brnić, kada i kako se otkriva karcinom dojke?

I danas, kao i prije 50 godina, najčešće se otkriva na redovnom mamografskom pregledu (u 90% slučajeva), ili napipavanjem kvržice u dojci (u oko 10% slučajeva).

Kakve su danas šanse za potpuno izlječenje karcinoma dojke?

Danas je, zahvaljujući sve naprednijim terapijskim i dijagnostičkim mogućnostima, prvenstveno sve većom kvalitetom ultrazvučnih uređaja, a naročito sve širom primjenom magnetne rezonancije, na vrijeme otkriven karcinom dojke praktički izlječiva bolest. Naime, tumor veličine do 1 cm je potpuno izlječiv u 98% slučajeva!

Može li se vidjeti tako mali tumor i kako?

Nije moguće napipati izrazito malenu kvržicu u dojci, tj. karcinom dojke na samom početku. No ona se dobro vidi na magnetskoj rezonanciji, mamografiji i ultrazvuku. Stoga je najvažnije raditi redovito mamografije nakon 40. godine života (a ako žena pripada u skupinu visokog rizika, tada i ranije) svake ili svake druge godine. Žene mlađe od 40 godina ne trebaju rutinski obavljati probirnu (screening) mamografiju, osim ako imaju visoki rizik za dobivanje rake dojke. Takve žene s uobičajenim rizikom trebaju se pregledati ultrazvukom svakih 6-12 mj. i magnetnom rezonancijom svake 1-2 godine.

Koji su to rizici za karcinom dojke?

Rizični čimbenici na koje žene ne mogu utjecati su: dob (rizik raste s godinama života), genetski nasljedne mutacije na genima BRCA1 ili BRCA2 (dostupni su testovi za pronalaženje ovih mutacija), karcinom dojke u obitelji, rana menarha (prva menstruacija prije 12.g. života), kasna menopauza (posljednja menstruacija poslije 55.g. života), terapijska zračenja prsnog koša u mlađoj dobi (10-30 g života), promjene na dojkama kod kojih je nalaz biopsije pokazao atipičnu hiperplaziju epitela, ranije preboljeli karcinom dojke, te visoka gustoća žljezdanog tkiva dojki.

Što znači „gustoća dojki“ i zašto je to problem?

Gustoća dojki je svojstvo koje sama žena ne može „osjetiti“, nego ju otkriva radiolog prigodom pregledavanja nekom od radioloških metoda. Sve mlađe žene i inače imaju gušće tkivo dojke (čak 2/3 žena mlađih od 40 g), a to otežava točan prikaz na mamografiji. Osim toga, „gustoća“ tkiva dojki i sama po sebi povećava rizik za nastanak karcinoma. Takve žene preglede dojke trebaju raditi ultrazvukom i magnetnom rezonancijom. Dodao bih da se danas, zbog sve veće kvalitete uređaja, odsustva zračenja (što je nedostatak mamografije), te sve šire dostupnosti, radiolozi sve više oslanjaju na magnetnu rezonanciju u dijagnostici karcinoma dojke.

Što je s rizicima na koje možemo utjecati?

Više od 70% žena s dijagnozom karcinoma dojke nema neke poznate čimbenike rizika. A na neke rizike se ipak može utjecati: dob prve trudnoće (nakon 30.g., nerađanje), dojenje (smanjuje rizik), dugotrajno uzimanje spolnih hormona (dulje od 5 g.), neumjerena konzumacija alkohola, pušenje, debljina (osobito nakon menopauze!).

Kad se utvrdi da neka žena ima visoki rizik, što bi trebala činiti?

Svaka žena bi trebala pokušati smanjiti one rizike na koje može utjecati. Ako je u obitelji netko imao karcinom dojke (ali i rak jajnika, gušterače, prostate i dr.) bilo bi korisno napraviti genetsko savjetovanje i napravit test na mutaciju gena kao što su BRCA 1 i 2 i sl. To se danas radi u mnogim poliklinikama rutinski i nije više preskupo kao nekad. Žene koje imaju visoki rizik imaju i najviše koristi od periodičnih pregleda mamografije, ultrazvuka i magnetne rezonancije upravo zato što se karcinom otkriven na samom početku može najuspješnije liječiti.

Kakav je postupak kad se pronađe sumnjiva tvorba na mamografiji, ili se napipa sumnjivo otvrdnuće?

U slučaju sumnjivog nalaza na mamografiji (po tzv. BI-RADS klasifikaciji 4 ili 5), neophodno je što ranije započeti radiološke postupke za odbacivanje ili potvrdu dijagnoze, te adekvatno liječenje u sedam povezanih koraka:
1. Ultrazvuk (uz ev. ponovljenu dijagnostičku mamografiju), 2.Magnetna rezonancija i 3.Core biopsija – (uzimanje uzorka tkiva za patologiju i određivanje tipa karcinoma). Danas je opće prihvaćen stav zdravstvene struke da se citološka punkcija izvodi samo ako nema mogućnosti za core biopsiju i brzi patološki nalaz, jer je citološka punkcija samo orijentacijska metoda, i ne može uvijek isključiti postojanje karcinoma dojke.

Kad se patološki potvrdi dijagnoza karcinoma nakon prva 3 koraka, što dalje?

Neophodno je što prije u javnom, bolničkom sustavu zdravstva započeti liječenje u slijedeća četiri koraka: 4.Nuklearna medicina – procjena proširenosti karcinoma; 5.Onkologija – ciljana hormonska/kemoterapija po tipu karcinoma; 6.Torakalna kirurgija – operacija/odstranjivanje karcinoma i 7.Zračenje (onkologija – radioterapija) – smanjenje vjerojatnosti da se karcinom vrati na istom mjestu.

Kad se pojavi sumnja na karcinom, šokiranoj i uplašenoj ženi se vjerojatno čini nemoguće izvršiti tih sedam koraka „od sedam milja“ u kratkom vremenu. Može li se sve to ubrzati?

Doista, zbog preopterećenosti javnog zdravstvenog sustava, često se gubi dragocjeno vrijeme već u prva tri ključna koraka kod potvrđivanja ili odbacivanja dijagnoze. Na sreću, oni se danas mogu brzo i kvalitetno učiniti i u sve više privatnih poliklinika u RH koje imaju magnetnu rezonanciju, mogućnost core biopsije te brzog i kvalitetnog nalaza patologije. Nadajmo se da će uskoro i HZZO i privatna osiguranja moći olakšati troškove pacijenticama u tom početku dijagnostičke obrade u privatnim poliklinikama.

Što je s najdelikatnija završna četiri koraka? Da li se oni mogu napraviti brzo i kvalitetno u javnom sustavu i postoji li mogućnost to obaviti u privatnim poliklinikama kod nas?

U pravu ste, to su i najdelikatniji postupci u liječenju karcinoma dojke za svaku pacijenticu: procjena proširenosti, kemoterapija, operacija i zračenje. Na sreću, oni se i relativno brzo i vrlo kvalitetno izvode u mnogim kliničkim i bolničkim centrima u RH. Po mom iskustvu i saznanju ti postupci nimalo ne zaostaju po kvaliteti u odnosu na puno razvijenije zemlje u EU. Vjerojatno zbog iznimno visokih troškova i relativnog malog tržišta, kod nas još ne postoje privatne poliklinike ili bolnice u kojima se to sve može napraviti.

Na kraju, što biste preporučili ženama u vezi preventivnih pregleda i ranog otkrivanja karcinoma dojke?

Nemojte oklijevati, pregledavajte se redovito na mamografijama i prije simptoma jer je karcinom dojke danas praktički izlječiva bolest. Razmotrite sa svojim liječnikom sve rizike, uključujući i genetsko opterećenje, i u skladu s tim prilagodite učestalost preventivnih pregleda. Kod sumnje na karcinom, učinite što brže sve neophodne korake da se isključi ili potvrdi dijagnoza. Jer u tom slučaju (za razliku npr. od vožnje automobilom!), brzina doslovno može spasiti Vaš život.