Promo sadržaj

Komentari 27

Ranogajec: Obrtnici su i dalje u teškoj poziciji, a stručne ruke nikad nisu bile traženije

Ranogajec: Obrtnici su i dalje u teškoj poziciji, a stručne ruke nikad nisu bile traženije

Zbog sve manjeg interesa mladih za obrtnička zanimanja mogli bismo reći da su stručni radnici danas iznimno 'tražena roba' na tržištu. Kako do radne snage i što još muči obrtnike, pitali smo predsjednika HOK-a

U Hrvatskoj je već godinama prisutan problem nedostatka radne snage u građevinarstvu, u sektorima strojarstva, elektrotehnike i drvne industrije, ali i u područjima turizma i prehrane. Nažalost, ova lista deficitarnih zanimanja kontinuirano raste, baš kao i potražnja građana za stručnim radnicima u tim poljima. Ne treba posebno isticati da zbog toga također rastu cijene njihovih usluga. Kako stati na kraj ovom negativnom trendu, pita se vjerojatno svaki stanovnik Lijepe Naše. 

Ipak, predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec skrenuo nam je pozornost na to da u nezavidnoj poziciji nisu samo ljudi kojima su potrebne stručne ruke obrtnika i strukovnih radnika nego i sami pružatelji usluga. Pandemija, kriza u Ukrajini i opća inflacija utjecali su na svako poslovanje, pa tako i njihovo. 

- Obrtnici su u teškoj poziciji jer povećanje ulaznih troškova ne mogu potpuno prevaliti na potrošače, pa određuju cijene smanjivanjem vlastite zarade. U protivnom bi došlo do znatnog smanjenja potražnje, a to bi značilo novi poremećaj proizvodnje, odnosno obavljanja usluga - upozorava Ranogajec.

Podcijenjena, a tako tražena

O prijekoj potrebi strukovnih i obrtničkih zanimanja na hrvatskom tržištu rada svjedoči popis trenutno najtraženijih zanimanja na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na kojem su, između ostalog, prodavač, konobar, čistač, kuhar, vozač, pomoćni kuhar i bravar

Zanima nas je li ovu nestašicu radnika ikako bilo moguće spriječiti provođenjem nekih konkretnih mjera. Naš sugovornik smatra da je to vrlo teško procijeniti, ali dodaje kako su postojala neka dobra rješenja na koja bismo se svakako trebali ugledati i u budućnosti.

- Dobar primjer mjere kojom se problem pokušavao riješiti bio je projekt 'Osposobljavanje na radnome mjestu', koji su zajednički tijekom 2016. godine pokrenuli HZZ i HOK. Obrtnici ugostitelji u svojem su objektu kao mentori osposobljavali nezaposlene kako bi stekli potrebna specifična znanja i vještine te položili ispit o stručnoj osposobljenosti. Polaznici su imali pravo na novčanu pomoć i troškove prijevoza te plaćene troškove teorijskog dijela nastave i ispita, a obrtnik mentor dobivao je naknadu za praktični dio osposobljavanja - prisjeća se naš sugovornik. 

Što se tiče drugih mjera, treba istaknuti da HOK već godinama provodi razne promotivne aktivnosti kojima budućim učenicima i njihovim roditeljima želi približiti obrtnička zanimanja i njihove mnoge prednosti. Unatoč silnim nastojanjima i odličnim kreativnim idejnim rješenjima, odaziv učenika na upis u programe deficitarnih obrtničkih zanimanja i dalje je poprilično slab. Čini se da je slična situacija i izvan Hrvatske. 

Potrebni (snažniji) poticaji 

Ranogajec ističe da je ovaj nedostatak obrtnika vidljiv u drugim državama Europske unije mnogo dulje nego u Hrvatskoj. Na temelju opažanja načina na koji se druge države nose s tim može se zaključiti da je riječ o izrazito kompleksnom problemu, za koji ne postoji jedinstveno ili jednostavno rješenje, ali evo što bi se još moglo učiniti.

- Nadležno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja godinama je dodjeljivalo i stipendije za deficitarna obrtnička zanimanja i tad je bio zamijećen porast broja učenika upisanih u deficitarna zanimanja. Nažalost, za prošlu godinu navedene stipendije nisu bile osigurane jer Europska komisija još nije odobrila europska sredstva iz kojih su se stipendije financirale. Upitna je i iduća školska godina. Željeli bismo iskoristiti ovu priliku i pozvati nadležna tijela da poduzmu sve potrebne korake kako bi se vratile stipendije za deficitarna zanimanja. Hrvatsko gospodarstvo to treba. Hrvatsko gospodarstvo treba dobre obrtnike - govori nam predsjednik HOK-a.

- S druge strane, obrazovanje samo ne može riješiti navedeni problem nedostatka radne snage s obzirom na to da se Hrvatska suočava s ozbiljnim demografskim padom, sa snažnim utjecajem trenutačnih kriza na obrtništvo te malo i srednje poduzetništvo, kao i s neadekvatnom prilagodbom na digitalnu i zelenu tranziciju kao ključne točke gospodarskog napretka u 21. stoljeću - dodaje.

Do stranih radnika lakše nego prije

Hrvatska obrtnička komora već godinama upozorava na nedostatak radnika i zalaže se za primarno zapošljavanje domaćih radnika. Kažu kako su prednosti toga višestruke, od lakše komunikacije, bez jezične barijere, preko poznatih standarda obrazovanja, do manjih troškova uvođenja u posao. Ipak, s vremenom je problem manjka radnika proširen na sve struke i djelatnosti, pa je zapošljavanje stranih radnika postalo nužnost. Trenutno stanje upućuje na to da je Hrvatska itekako spremna za još veći uvoz radne snage.

- Izmjenom Zakona o strancima napušten je sustav zapošljavanja po kvotama i u mnogočemu je sadašnji postupak jednostavniji i brži. Nastavi li se trend nedostatka radne snage i potreba za zapošljavanjem stranih radnika u većem broju, taj bi postupak trebalo maksimalno pojednostaviti i ubrzati - objašnjava.

Utjecaj uvođenja eura?

Kao što je najavljeno, Hrvatska uvodi euro kao službenu valutu od sljedeće godine, a mišljenja javnosti o toj odluci još su iznimno podijeljena. Mnogi ističu negativne strane, a i naš sugovornik slaže se s tim da će ova promjena obrtnicima na početku izazvati određene jednokratne troškove prilagodbe financija i računovodstva, informacijskog sustava i dvojnog iskazivanja cijena u poslovnim prostorima.

S druge strane, ne treba zanemariti pozitivne aspekte uvođenja eura, govori Ranogajec. Primjerice, najveće koristi imat će oni obrtnici koji su izvoznici, osobito izvoznici u zemlje članice EU, jer će se njihovo poslovanje značajno pojednostaviti. 

- U konačnici, prema svim našim procjenama, kalkulacijama i izračunima, koristi su mnogo veće i dugotrajnije nego što su potencijalni nedostaci uvođenja eura. Hrvatska obrtnička komora od početka ove godine vrlo intenzivno radi na edukaciji obrtnika kako bi se što uspješnije pripremili za uvođenje eura. Na Facebook stranici i YouTube kanalu HOK-a dostupan je besplatan webinar. Svakako pozivamo sve obrtnike, ako imaju nedoumica vezanih za uvođenje eura, da se slobodno obrate na adresu euro@hok.hr - poručuje za kraj Ranogajec.