Suradnja Kine i zemalja središnje i istočne Europe u poticanju oporavka

Na virtualnom samitu Kine i zemalja središnje i istočne Europe, održanome 9. veljače, sudionici su zajednički formulirali popis aktivnosti za nastavak suradnje.

U svijetu koji se suočava s nizom izazova, mehanizmi suradnje između Kine i zemalja središnje i istočne Europe nesumnjivo će potaknuti oporavak i povećati vjeru ljudi, djelujući kao model daljnjeg razvoja.

BRZINA RASTA

Suradnja Kine i zemalja središnje i istočne Europe posljednjih je godina urodila plodom u različitim područjima, od trgovine do ulaganja u zajedničke napore u borbi protiv pandemije koronavirusa.

Od pokretanja mehanizama suradnje 2012. godine, kineska je trgovina sa zemljama središnje i istočne Europe porasla za 85 posto, bilježeći prosječnu godišnju stopu rasta od 8 posto, tri puta veću od rasta kineske međunarodne trgovine i dva puta veću od rasta kineske trgovine s Europom.

Suradnja Kine i zemalja središnje i istočne Europe “jedinstvena je inicijativa koja gradi mostove između Europe i Azije”, komplementarna suradnji između Europske unije (EU) i Kine, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković.

Kao posljedica ubrzanog rasta, kineski ukupni dohodak od trgovine sa 17 zemalja središnje i istočne Europe 2020. godine dosegao je 103,45 milijarde američkih dolara, prvi put prelazeći prag od 100 milijardi dolara.

“Zahvalni smo na kineskoj dugogodišnjoj usredotočenosti na poticanje regionalne suradnje sa zemljama središnje i istočne Europe”, Xinhui je rekao Arijandas Sliupas, litavski zamjenik ministra prijevoza i komunikacija, dodajući kako su relevantne politike koje se tiču okvira suradnje Kine i zemalja središnje i istočne Europe od presudne važnosti.

George Tzogopoulos, voditelj europsko-kineskih programa i viši znanstveni suradnik Međunarodnoga centra za europske studije, rekao je Xinhui da Kina želi povezati svoju inicijativu BRI- Belt and Road Initiative ( Pojas i put inicijativa) s novim europskim prioritetima koji mogu ubrzati oporavak, zaštititi javno zdravstvo i potaknuti zeleni razvoj. Suradnja Kine i središnje i istočne Europe korisna je za kinesku suradnju s Europom u cjelini. 

SURADNJA U NABAVLJANJU CJEPIVA

Kina je tijekom pandemije blisko surađivala sa zemljama središnje i istočne Europe u suzbijanju koronavirusa. Uz opskrbu maskama, priborom za izradu testova i drugim važnim potrepštinama, Kina je uložila i dodatne napore da učini svoje cjepivo protiv koronavirusa globalno dostupnim, svjesna činjenice da stvarnog oporavka neće biti dok se pandemija ne stavi pod kontrolu.

Republika Srbija dobila je prvu pošiljku od milijun doza neaktiviranog kineskog cjepiva protiv koronavirusa Sinopharm.

“Znamo da je masovno procjepljivanje moguće zahvaljujući prvih milijun doza iz Kine”, rekla je Darija Kisić Tepavčević, srbijanska ministrica za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, dodajući da je Kina pružila Srbiji nevjerojatnu potporu od samoga početka ove borbe.

Nabavci kineskoga cjepiva ubrzo se pridružila i Mađarska, koja će kineskim cjepivom Sinopharm cijepiti 2,5 milijuna ljudi.

Mađarski ministar vanjskih poslova i vanjske trgovine Peter Szijjarto rekao je kako će “ovaj dogovor ubrzati cjepljenje koje bi moglo spasiti živote tisuća ljudi i doprinijeti bržem ukidanju restrikcija”.

Mađarska je prva članica Europske unije koja se predbilježila za nabavku kineskog cjepiva. Kina je izjavila da će aktivno razmatrati suradnju i s ostalim zemljama središnje i istočne Europe u distribuciji cjepiva.

BUDUĆA SURADNJA

Od Mediterana do Baltika, od Dunava do Balkana, projekti inicijative Pojas i put  napredovali su podupirući razvoj svake zemlje i poboljšavajući ljudske živote u svih 17 država koje su potpisale sporazume o suradnji.

“Svi znamo koliko su kineska ulaganja važna za industrijsku proizvodnju u Srbiji”, rekao je Mihajlo Vesović, direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije, referirajući se na investiciju kineske grupe Zijin Mining u tvornicu čelika u Smederevu, gradu u središnjoj Srbiji.

Kineska izravna strana ulaganja u zemlje središnje i istočne Europe, od kojih se ističu luka Pirej u Grčkoj, tvornica ležajeva Krasnik u Poljskoj i slično, iznosila su krajem 2020. godine 3,14 milijarde dolara.

Termoelektrana Stanari, koju je izgradio kineski Dongfang Electric Corporation sjeverno od Sarajeva, glavnoga grada Republike Bosne i Hercegovine, puštena je u pogon u kolovozu 2016. godine. Od tada je distribuirala više od 7 milijardi kWh u mrežu, a struja se većinom prodaje na europskim tržištima, uključujući Hrvatsku i Njemačku.

Kineska korporacija za ceste i mostove u Hrvatskoj radi na izgradnji Pelješkoga mosta, dugog 2,4 kilometra, koji povezuje kopno s Pelješcem. Ovaj je veliki infrastrukturni projekt financirala Europska unija. 

Posljednje je godine ukupna ugovorena vrijednost novih kineskih projekata sa 17 država porasla na 34,6 posto i iznosila 5,41 milijardi dolara, nagovijestivši mogućnost dodatne suradnje i u budućnosti.

Xinhua, pišu Zhang Zhang i Yu Shuaishuai