Vi birate svoj mirovinski fond, ne dopustite da drugi odlučuju za

Sklapanjem radnog odnosa, svaki zaposlenik mlađi od 40 godina trebao bi izabrati i obvezni mirovinski fond (OMF) u koji će uplaćivati pet posto bruto plaće mirovinskog doprinosa. Praksa pokazuje, međutim, da velika većina građana uopće ne bira svoj fond. Umjesto njih, Središnji registar osiguranika (REGOS) automatski raspoređuje nove članove. REGOS je državna ustanova zadužena za vođenje evidencije o broju i stanju osobnih mirovinskih računa u obveznim fondovima. Postalo je tako uobičajeno da netko drugi odlučuje umjesto nas. Postavlja se pitanje zašto?

Uplata pet posto doprinosa je propisana zakonom, ali ne i fond u koji će se doprinos uplaćivati. Kako je doprinos za obvezne mirovinske fondove osobna mirovinska štednja, građanima je prepušteno da sami odluče u kojem fondu žele štedjeti za svoju mirovinu. Svatko ima rok od mjesec dana, nakon što se zaposli da odabere svoj obvezni mirovinski fond. Izabrati mirovinski fond moraju i obrtnici, poljoprivrednici i drugi zaposleni građani koji imaju samostalnu djelatnost. Iako svaki fond ima različite prinose – čak 98% građana prepustilo je REGOS-u da odlučuje umjesto njih.

U Hrvatskoj djeluju četiri obvezna mirovinska fonda: AZ, PBZ Croatia osiguranje, Erste Plavi i Raiffeisen. Obvezni mirovinski fondovi, poznatiji kao drugi stup, uvedeni su u hrvatski mirovinski sustav u sklopu mirovinske reforme 2002. Danas je u obvezne mirovinske fondove upisano 1.94 milijuna članova. Članovi su do lipnja 2019. u fondove uplatili 76.4 milijarde kuna*, a hrvatski obvezni mirovinski fondovi (OMF) zaradili su svojim članovima dodatnih 36 milijardi kuna**. Ta zarada zajedno s uplatama mirovinskih doprinosa čini imovinu članova obveznih mirovinskih fondova. Konkretno: ako ste zaposleni od 2002. i čitavo vrijeme primate prosječnu plaću (izvor: Državni zavod za statistiku) i uplaćujete obaveznih 5% u drugi mirovinski stup, u fond kategorije B, dosad ste uplatili 75.616,50 kuna, a na računu vam se nalazi 118.617,80 kuna. Vaša zarada – zahvaljujući kojoj će vaša mirovina biti veća – u ovom trenutku iznosi 43.001,30 kuna***. Ako ste pak imali iznadprosječnu plaću vaša zarada je još i veća: na primjer, Ana iz Zagreba uplatila je 124.687,96 kuna na osobni račun u obvezni mirovinski fond od 2003. do danas, a sada na računu ima 176.207,50 kuna. Zarada koja se nalazi na njenom računu iznosi malo više od 51 tisuću kuna****. 

Izbor obveznog mirovinskog fonda utječe i na iznos mirovinske štednje jer fondovi imaju različite prinose – to znači da ne zarađuju svi jednako za svoje članove. Svi posluju po istim propisima, ali svaki fond ima svoju poslovnu politiku upravljanja imovinom članova. Građanima koji štede za mirovinu u interesu je da uplaćuju doprinos u fond s najvećim prinosom. Krajem prošle godine Sabor je usvojio promjenu zakona prema kojoj se od sada u fond s najvišim prinosom, u odnosu na ostale fondove, raspoređuje dvostruki broj novih članova koji sami nisu izabrali fond. Ali to i dalje znači da novim članovima netko drugi bira fond.    

• Što znače A, B i C kategorije fondova? 
Osim fonda, građani bi trebali sami izabrati i kategoriju fonda, A, B ili C. Tri različite kategorije fondova uvedene su 2014., a razlikuju se prema rizičnosti ulaganja. Fondovi kategorije A mogu uložiti do 65 posto imovine u dionice, a u državne obveznice moraju uložiti barem 30 posto. Manje u dionice, do 40 posto, a više u državne obveznice, barem 50 posto, moraju uložiti fondovi kategorije B. Do prošle godine, ograničenja kod ulaganja u dionice bila su još veća. Fondovi kategorije A mogli su uložiti najviše 55 posto, a oni kategorije B najviše 35 posto u dionice. 
Najkonzervativnije ulažu fondovi kategorije C, čak 70 posto u državne obveznice, dok u dionice ne ulažu. Ulaganje u državne obveznice je najmanje rizično jer za isplatu prinosa jamči država, dok s ulaganjem u dionice dolazi i tržišni rizik. Na izbor kategorije fonda utječe i životna dob. Samo građani koji do odlaska u mirovinu imaju više od deset godina mogu birati sve tri kategorije. Za građane kojima je do mirovine ostalo pet do 10 godina izbor su fondovi B ili C kategorije, dok svi oni su pred mirovinom i ostalo im je manje od pet godina rada mogu štedjeti samo u fondovima kategorije C. 

• Kako odabrati svoj obvezni mirovinski fond?
Za odabir fonda dovoljno je doći s osobnom iskaznicom u Financijsku agenciju (FINA) i na šalteru REGOS-a odlučiti u koji fond će se uplaćivati pet posto mirovinskog doprinosa. 

• Kako promijeniti svoj obvezni mirovinski fond?
Izbor fonda nije trajan, fond se može i promijeniti. Ali, uz promjenu ide i trošak ako se fond brzo mijenja. Član koji nije zadovoljan načinom na koji njegov fond ulaže i upravlja imovinom, promjenu fonda bez troškova može obaviti tek u četvrtoj godini članstva. U tom slučaju to ga neće ništa koštati. 

• Kolike su naknade za izlazak iz obveznog mirovinskog fonda?
Za izlazak iz obveznog mirovinskog fonda u prve tri godine članstva mora se platiti izlazna naknada. Ako član promijeni fond već u prvoj godini, izlazna naknada bit će mu 0,8 posto vrijednosti imovine na osobnom računu. Za izlazak u drugoj godini članstva ta naknada je 0,4 posto, a u trećoj je 0,2 posto. Budući da se prinosi mirovinskih fondova najbolje mogu ocijeniti gledajući ih dugoročno, kroz višegodišnje razdoblje, promjena fonda ne mora ništa koštati. A može koristiti svakom članu da si osigura veću vrijednost za uplaćene doprinose, a time i veću mirovinu u budućnosti.

*Izvor: HANFA; Mjesečno izvješće za lipanj 2019. Neto imovina OMF-ova. Navedeni podaci informativnog su karaktera i ne predstavljaju jamstvo prinosa u budućnosti niti procjena, odnosno predviđanja dobiti. Uračunata je višekratna naknada.

**Izvor: Izračun društava za upravljanje OMF-ovima temeljem službenih podataka HANFA–e o uplatama i isplatama. Navedeni podaci informativnog su karaktera i ne predstavljaju jamstvo prinosa u budućnosti niti procjena, odnosno predviđanja dobiti. Uračunata je višekratna naknada.

***Izračun zarade na dan 30.06.2019. za građanina koji je bio član fonda MIREX-B od početka reforme (30.04.2002.) i cijelo vrijeme ima prosječnu hrvatsku bruto plaću (prema statističkim izvješćima o plaći DZS-a).

****Pregled prometa po osobnom računu na dan 9.05.2019. za zaposlenicu iz Zagreba koja je član fonda MIREX-B od 11.11.2003. i cijelo vrijeme ima iznadprosječnu hrvatsku bruto plaću.