Skupina zaštićenih ptica u mjestu Belej na otoku Cresu primijetila je truplo ovna. Ove veličanstvene plahe ptice čekale su svoj red da se najedu. Prvo jedu ženke...
Bjeloglavi supovi strpljivo su čekali u redu da bi se svi najeli
Vozio sam se autom ka Malom Lošinju. Kraj mjesta Belej primijetio sam skupinu od 45 bjeloglavih supova. Hranili su se truplom povećeg ovna na ledini. Izgleda je da je netko autom udario ovna na cesti pa su ga prebacili preko suhozida na ledinu. Nevjerojatno ih je bilo vidjeti, rekao nam je Zvonimir Pavlinek, čitatelj koji je u četvrtak snimio jato bjeloglavih supova kako se hrane.
- Oni su jako plahe životinje, tako da se nisam želio približavati. Jedni su se hranili a ostali su čekali da dođu na red. Nevjerojatno je kako su organizirani i disciplinirani - rekao je Zvonimir. Začudilo ga je što je ta skupina oko 50 kilometara zračne linije od Belog gdje im je kolonija. Dr. Goran Sušić, iz Istraživačko-edukacijskog centra za zaštitu prirode Eko Centar Caput Insulae - Beli, kaže da je to razumljivo.
- Na Cresu postoje dvije kolonije bjeloglavih supova. Jedna, ona manja, je u Belom, a druga i veća je u mjestu Belej. Skupina koja se hranila truplom ovna ima 45 jedinki - pojasnio je dr. Sušić. Dodaje da su bjeloglavi supovi vrlo organizirane životinje pa ne čudi što su ostali čekali red da se najedu.
- Vrlo su organizirani. Oni ovise jedni od dugima i tako se i ponašaju. Naime, oni teren u letu češljaju u potrazi za hranom. Ako jedan od njih primijetio hranu letom daje do znanja ostalima da je našao objed i onda se spuštaju. Postoji jednostavna hijerarhija u hranjenju. Ne prave nered jer je to tako uredila evolucija - kaže dr. Sušić.
Tako primjerice ženke jede među prvima, kao i starije jedinke. Pošto supovi žive zajedno znaju hijerarhiju tko su dominantne jedinke i zašto ženke trebaju jesti prve.
- Bjeloglavi supovi su jedine ptice u Hrvatskoj koje se gnijezde i polažu jaja zimi, najveći broj njih u siječnju. Dakle, one moraju jesti puno kako bi im metabolizam u tijelu bio jak da bi usred zime produžile vrstu. Jednogodišnjaci se ne hrane s kolonijom, jer odlaze na druge otoke, Pag, Rab i ostale u kvarnerskom akvatoriju. Pred spolnu zrelost pridružuju se koloniji. Ovo je primjer uređenja hijerarhije u hranjenju i odnosima jer je cilj produženje vrste - pojasnio je dr. Sušić
Inače, bjeloglavi supovi imaju raspon krila od 2,8 metara, teže od 8 do 12 kilograma a mogu žvijeti od 50 i više godina. Vrlo su plahe ptice pa će odletjeti ako im se ljudi približe više no što treba.