'Bio je plemenita duša. Imao je sluha i za čovjeka i za Boga...'

Slažem se sa svime što sam ovih dana čuo, vidio i pročitao o Oliveru, ali o njemu je i dalje malo toga rečeno.

Tim je riječima splitski svećenik, glazbenik, voditelj crkvenog zbora, istraživač i profesor glazbene umjetnosti, fra Stipica Grgat, počeo naš razgovor o dugogodišnjem prijatelju i legendarnom pjevaču Oliveru Dragojeviću.

- Oliver je nekoliko godina stariji od mene. Kao mlad bogoslov zavolio sam Oliverovu glazbu. Pjevao sam u bogoslovnom bendu i imao žarku želju upoznati tad još mladog Olivera - prisjetio se fra Stipica. Otišao je studirati teologiju u Berlin, a u Njemačku je ponio ljubav prema Oliverovoj glazbi.

- Život me odveo u svijet, ali nikad nije prestalo moje zanimanje za njegovu glazbu - kaže. Dragojeviću je u tom razdoblju netko rekao da postoji mladi fratar koji obožava njegove pjesme te ga je Oliver poželio upoznati.

- Nastupao sam 1991. na ratnom Splitskom festivalu, koji se tad u tajnosti održavao u hotelu Marjan. Pjevao sam tad Gospi Sinjskoj, Oliveru se to jako svidjelo te smo se počeli družiti - ispričao je fra Stipica. Poznanstvo je polako raslo, pričali su o svemu i ubrzo postali bliski prijatelji.

- Viđali smo se gotovo svakodnevno. Dragojevići su me prihvatili kao člana obitelji - kaže splitski franjevac, župni vikar crkve Gospe od Zdravlja, koja se nalazi nedaleko od Slavićeve ulice u Splitu u kojoj je Oliver živio godinama. Tijekom nekoliko desetljeća kroz dugo prijateljstvo su, prisjeća se fra Stipica, prošli mnogo toga, a njemu je posebna čast što je mogao vjenčati tri Oliverova sina te mu krstiti unučad.

Stavljao se na zadnje mjesto

- Oliver i ja razgovarali smo o svemu. Jako se zanimao za religiju. Išao je svijetom otvorenih očiju. Uvijek je zauzimao svoj stav, o svim pitanjima, ali taj stav je uvijek bio pozitivan - prepričava prijatelj legendarnoga glazbenika.

Kaže da Oliver nikad u životu nije bio depresivan, nego je u svim životnim situacijama gledao pozitivnu stranu. Posebno ga se dojmila njegova poniznost.

- Oliver je imao plemenitu dušu i nikad se u životu nije isticao - kaže svećenik.

Legendarni je glazbenik, dodaje, u životu slijedio Isusovu prispodobu o poniznosti. Oliver je u paraboli bio onaj koji je za stolom uvijek zauzimao posljednje mjesto.

- Druge je uvijek stavljao ispred sebe - priča fra Stipica. Otkrio je i da je njegova prijatelja jako smetala ljudska bijeda. Oliveru je bilo neshvatljivo da ljudi pate i svima je želio pomoći.

- Tijekom rata, kad umjetnici nisu imali posla, što je vjerojatno bio jedan od najkritičnijih događaja u njegovu životu, Oliver je sa skupinom drugih umjetnika nesebično pristao na moj poziv da krenemo u Njemačku skupljati donacije za ratom zahvaćena područja - prisjetio se fratar. Na turneji su obišli Njemačku. Oliver, Zorica Kondža, koja je bila u petome mjesecu trudnoće, Boris Dvornik i ostali skupili su puno novca. No, ističe fra Stipica, iako im je svima tad novac bio potreban, nitko od njih nije želio uzeti ni kune za svoj rad, zbog čega će ih Bog sigurno nagraditi.

Plemenita duša

Oliver je išao svijetom otvorenih očiju, a smetala mu je ljudska bijeda, opisuje fra Stipica.

Malo je spavao, a puno svirao. Šalio se da je zato duplo stariji

Putovanja u Njemačku prisjetila se i Zorica Kondža.

- Oliveru ništa nije bilo teško. Uvijek je bio spreman za zafrkanciju, htio je svaki sat života pretvoriti u smijeh - ispričala je pjevačica. Oliver, kaže, nije želio trošiti vrijeme na ozbiljne teme, nego je razgovore uvijek tjerao na, većinom dalmatinsku, šalu.
- Malo je spavao, a puno svirao, Zato se šalio da je doživio upola više godina života - kaže Kondža. I fra Stipica priznaje da se divio svojem prijatelju.


Nemoguće ga je riječima opisati

- Uz svu slavu koja ga je pratila, Oliver je, uz svoju časnu suprugu Vesnu, uspio održati divnu, skladnu i harmoničnu obitelj - istaknuo je fra Stipica. Koliko je Morski vuk bio poseban, ispričao nam je kroz dvije priče.

- Prije sprovoda ušao sam u crkvu u Veloj Luci, gdje je bila časna koja mi je ispričala da je Olivera, otkako je obolio, redovito susretala u crkvi. Jednom joj je prišao i upitao je: ‘Sestro, je l’ me prepoznajete?’. Ona mu je rekla da ga naravno prepoznaje, a on joj je priznao da je mislio kako se zbog bolesti promijenio - prepričao je franjevac.

Fascinira ga što je glazbenik “u dubini svoga srca satima sjedio sam u klupi”. Prisjetio se i anegdote sa snimanja pjesme “Kako da te ne volim, moj Isuse”, koju je snimio s Oliverom.

- Rekao sam mu da će pjevati dubinski teološki tekst, a on mi je, čim ga je pročitao, rekao da je izvrstan i da želi što prije snimiti tu pjesmu. Nakon što smo je snimili, rekao mi je da sad imam dokumentirano kako voli Isusa. To me zaista iznenadilo - ispričao je fra Stipica. Za Olivera kaže da se radilo o izuzetnom i velikom čovjeku kojeg je gotovo nemoguće opisati riječima.

- Želio je da mladi napreduju, to mu je bilo jako važno. A i sam je bio djetinjast. Duša od čovjeka - istaknuo je svećenik.

Pazio da ne učini što loše

Splitski se fratar od prijatelja oprostio vodeći mu ispraćaj u Splitu, sprovod u Veloj Luci te predvodeći mise zadušnice.

- Bilo mi je užasno teško voditi njegov sprovod. Kad ste s nekim tako jako povezani, emocije postanu prejake - priznao je franjevac. Pričao je s glazbenikovim sinom Dinom i pitao ga što bi mu otac rekao na ovakav ispraćaj.

- Dino mi kaže: ‘Tata ovo ni u snu ne bi dopustio’. Dokaz je to Oliverove skromnosti i poniznosti - kaže svećenik. Zahvalan je svima koji su sudjelovali u Oliverovu ispraćaju.

- Nema sumnje da će Oliver ostati živjeti i u svojim pjesmama. Mi smo djeca interneta i uvijek ćemo lako oživjeti njegove predivne pjesme - kaže fra Stipica. 

Na pitanje zašto je Morski vuk bio tako skromna i ponizna osoba, njegov dugogodišnji prijatelj priznaje da je odgovor na to pitanje djelomično misteriozan.

- Njegova je jednostavnost proizlazila iz svijesti koliki je njegov značaj. Oliver je bio svjestan svojega genija i znao je što ljudi misle o njemu. Osim za glazbu, imao je istančan sluh i za čovjeka i za Boga. Čuvao se i pazio da ne učini nešto loše - zaključio je Oliverov prijatelj fra Stipica.

Predvodio pogreb

- Bilo mi je jako teško voditi Oliverov ispraćaj, emocije su bile prejake - kaže fra Stipica.

- Imaš dokumentirano da volim Isusa, rekao mi je Oliver nakon što smo snimili pjesmu ‘Kako da te ne volim’ - fra Stipica je ostao zadivljen riječima glazbenika nakon glazbene suradnje.

- Oliver je bio svjestan svoga genija i znao je što ljudi misle o njemu. Zato se čuvao da ne učini nešto loše - svećenik ističe da je Oliverova poniznost djelomično misteriozna.

- Uz svu slavu koja ga je pratila, Oliver je uspio sačuvati divnu, skladnu i harmoničnu obitelj - obiteljski prijatelj ističe da su Vesna i Oliver primjer skladnih supružnika.