Djevojke iz grupe Lelek za 24sata: 'Glazba nam nije samo strast. Želimo od nje zarađivati'

Nisu se ni rodile dok su Spice Girls devedesetih žarile i palile po cijelom svijetu, no djevojke iz etno pop benda Lelek nisu nimalo dvojile. Odmah su prihvatile naš prijedlog i na jedan dan pristale transformirati se u spajsice. Dok se odvijala proba za "Zločin i kaznu" u zagrebačkom HNK, bilo je to baš uoči premijere, djevojke su se uz zarazni hit spajsica "Wannabe" opustile pred našim objektivom dok smo ih snimali po hodnicima kazališta. U rujnu 2024. Marina Ramljak, Korina Olivia Rogić, Lara Brtan, Klaudija Pulek i Judita Štorga osnovale su Lelek, debitirale na Dori s pjesmom "The Soul of My Soul", a hrvatska verzija "Zašto mi otimaš Dom" često se vrti na radiopostajama.

Zašto baš etno izričaj?

Interes za etno glazbu dolazi iz uvjerenja da tradicija zaslužuje svoje mjesto u suvremenom glazbenom svijetu. Smatramo da tradicijska glazba nosi nevjerojatnu emocionalnu snagu. Kroz naše izvedbe i aranžmane nastojimo reinterpretirati pjesme na način koji će ih učiniti dostupnima i privlačnima današnjoj publici, dok istodobno čuvamo njihovu autentičnost. Na taj način želimo stvoriti most između generacija i pridonijeti očuvanju kulture. Krajnji cilj je dovesti etno glazbu u mainstream i ohrabriti što više glazbenika i autora da krenu u istom smjeru. Također, želimo da mlađa publika i djeca kroz naš rad dobiju dojam da je folklor nešto čega se ne treba sramiti, nego nešto što cijelu zemlju čini ponosnom.

Kako ste se okupile? Zašto Lelek?

Naš bend je nastao na inicijativu voditelja projekta Tomislava Rose, koji nam je predstavio tu ideju u rujnu prošle godine. Ono što nas je spojilo jest, naravno, ljubav prema glazbi, kao i zajednička želja da ljudima predstavimo tradiciju u novom, svježem obliku i aranžmanima koje do sada nismo imali priliku čuti. Prije okupljanja se nismo poznavale, osim Korine i Marine, koje su zajedno bile u glazbenom natjecanju 'The Voice' u timu Damira Urbana. Ime Lelek odabrali smo jer je jednostavno, lako pamtljivo i prepoznatljivo. Sama riječ označava završni 'oj' ton u etno pjevanju, što se činilo prikladnim s obzirom na našu glazbenu viziju.

Bavite li se i inače folklorom?

Nismo se bavile folklorom u tradicionalnom smislu, no u nama postoji želja da oživimo tu vrstu umjetnosti i prenesemo njezinu ljepotu široj publici. Tradicija, kao što smo već istaknule, zaslužuje svoje mjesto u suvremenom glazbenom svijetu.

Kako odabirete pjesme koje ćete interpretirati? Hoćete li pjevati na engleskom ili hrvatskom jeziku?

Naš repertoar temelji se na etno izričaju, a cilj nam je približiti bogatstvo tradicijske glazbe široj publici kroz suvremeni zvuk. Prilikom odabira pjesama koje reinterpretiramo nastojimo održati ravnotežu između tradicije i modernosti. Uključujemo stare narodne pjesme koje nosimo kroz povijest, kao i nove, modernije skladbe koje obogaćujemo etno zvukom. Što se tiče autorskih pjesama, nastavljamo u istom smjeru, implementirajući etno elemente u suvremene aranžmane kako bismo očuvale autentičnost.

Vratimo se malo na Doru. Bile ste velike favoritkinje za pobjedu. Jeste li bile razočarane što niste na kraju pobijedile?

Tek u finalu smo osjetile koliku podršku imamo, kako od publike, tako i od drugih natjecatelja. Bilo je izuzetno emotivno i predivno vidjeti da naš trud i rad dolaze do publike. Ta pozitivna energija koja nas je okruživala tijekom cijelog natjecanja uistinu nas je nosila i motivirala da damo najbolje od sebe. Iako nismo pobijedile, nismo razočarane. Završile smo na drugome mjestu po glasovima publike i četvrtome mjestu u ukupnom poretku, što smatramo izvanrednim rezultatom s obzirom na sve okolnosti. Postojimo tek od rujna 2024. godine, nismo imale diskografe, PR tim niti drugu industrijsku podršku koja bi nas forsirala kao favorita. Ovaj rezultat je veliki uspjeh i velika potvrda našeg rada i ljubavi prema glazbi.

Koliko vam je značila podrška tijekom cijelog natjecanja na Dori, od prijave do nastupa na finalu? Je li vam u nekom trenutku prošlo kroz glavu "Što nam je sve ovo trebalo"?

Podrška je bila ključna tijekom cijelog procesa, od prijave do nastupa na Dori. Osim što je dala energiju i motivaciju, osjećaj da imamo ljude koji vjeruju u nas, bila to obitelj, prijatelji, tim ili obožavatelji, puno nam je značio. Svi ti ljudi nas podsjećaju zašto to radimo i zapravo je to potpora koja nas gura da damo najbolje od sebe. Naravno, bilo je trenutaka kad smo se susreli s izazovima i možda pomislili: 'Što nam je ovo trebalo?'. Ali takvi trenuci su samo privremeni. Na kraju, sve te poteškoće postaju dio priče koja nas oblikuje kao grupu i izvođača. S obzirom na to koliko nam je iskustvo na Dori obogatilo život i početke karijere, takve misli brzo nestanu kad pomislimo na sve ljude koji nas podržavaju.

Kako to da ste se uopće odlučile prijaviti na Doru?

Kao novo ime na glazbenoj sceni naš cilj bio je približiti svoj rad što većem broju ljudi i predstaviti se publici na najbolji mogući način. Smatramo da je pozornica Dore, unatoč velikoj odgovornosti koju nosi, savršeno mjesto za ostvarenje tog cilja. Pazile smo da pred publiku ne izađemo s pjesmom koja bi bila samo alat za samopromociju. Umjesto toga odlučile smo se za projekt u koji istinski vjerujemo i koji smatramo vrijednim sudjelovanja na ovom natjecanju, a možda čak i na Eurosongu.

Predstavile ste se pjesmom na engleskom jeziku, a onda u finalu šokirale i izvele hrvatsku verziju. Kako to da ste isprva htjeli nastupiti na engleskom jeziku? Što vas je potaknulo na promjenu jezika pjesme? Jeste li mislili da ćete ostvariti bolji plasman što je bilo na engleskom?

Razlozi zbog kojih smo prvotno odabrale engleski jezik za pjesmu bili su višestruki. Prvo, pjesma i tematika koju obrađujemo na hrvatskom jeziku činili su se pomalo previše političnima za Doru.
Imale smo dojam da pjesma na hrvatskom jeziku možda neće proći natjecanje zbog određenih pravila. Autori su bili pred odlukom trebamo li mijenjati tematiku ili jezik. S obzirom na to da nam je bilo važno ostaviti snažan dojam i poruku na pozornici, nismo željele odstupiti od prvobitne teme, pa nam je engleski u tom trenutku djelovao kao prikladnija opcija. Međutim, nakon što je pjesma objavljena, bilo je jasno da se publika nije slagala s našom odlukom i od početka su zahtijevali i predlagali hrvatsku verziju pjesme. S obzirom na to da glazbu stvaramo za publiku, nismo se premišljale ni trenutak i odmah smo se posvetile projektu na hrvatskom jeziku. Što se tiče plasmana, nismo se time previše bavile. Bitno nam je bilo doći do pozornice i osvojiti publiku na njoj. Čini se da smo i uspjele.

Pjesma je inspirirana tragičnim gubitkom...

Da, inspirirana je tragičnim gubitkom trogodišnje djevojčice Reem, čije je beživotno tijelo njezin djed izvukao iz ruševina u pojasu Gaze. Dok ju je držao u naručju, jedna od rečenica koje joj je uputio bila je: 'Ti si duša moje duše', odnosno 'The Soul of my Soul'. S obzirom na osjetljivost tematike, cijela lirika pjesme bila je pažljivo promišljena i u svakoj rečenici skriva se duboka poruka. Iako se čini da publika možda nije odmah prepoznala o čemu pjevamo, sad, kad se zna kontekst pjesme, tekst dobiva novi smisao. Prevedeni stihovi zadržali su originalnu poruku i tematiku, ali smo ih prilagodili događajima i situaciji koja je prisutna kod nas i u regiji kako bi se ljudi s našega govornog područja mogli bolje povezati s pjesmom. Na taj način željele smo da poruka bude univerzalna, a istodobno emocionalno bliska svima koji slušaju.

Koji je bio vaš favorit na Dori?

Čini nam se da smo sve imale različite favorite. Neke od natjecatelja smo osobno poznavale od prije, pa su određena favoriziranja otišla u smjeru prijateljstva i poznanstava. Nakon svega mislimo da je jedino ispravno stati iza pobjednika i pružiti podršku Marku, ispred kojeg je težak zadatak predstavljanja nacije na Eurosongu. U ovom trenutku imamo zajedničkog favorita, a to je Marko Bošnjak.

Pjevate sve odmalena. Jeste li oduvijek maštale o svjetlima pozornice ili?

Da, pjevamo odmalena, ali svjetla pozornice nisu uvijek bila naša glavna maštanja. Pjevanje je oduvijek bilo nešto što nas je ispunjavalo, ali kako smo odrastale, tako smo shvatile da glazba može biti i način za povezivanje s drugima i dijeljenje svojih emocija. Pozornica nam nije bila nužno cilj, ali kako smo postajale starije i počele ozbiljnije raditi na svojoj glazbi, tako smo shvatile da je to prirodan slijed. Biti na pozornici i imati priliku podijeliti svoju glazbu s publikom postalo je nešto na što smo polako počele stremiti. Nije to bila neka davna maštarija, više smo to shvatile kao korak koji dolazi kad je trenutak pravi.

Kada se rodila ljubav prema tradicijskim napjevima?

Ljubav prema tradicijskim napjevima razvijala se prirodno kroz odrastanje u obitelji gdje je glazba oduvijek bila prisutna. Već od malih nogu slušale smo pjesme koje su dolazile iz naše kulturne baštine, bilo kroz obiteljske trenutke ili kroz zajedničke proslave i običaje. Također, kako smo odrastale, tako smo shvatile koliko je bogatstvo tih napjeva važno ne samo za očuvanje tradicije nego i za izražavanje na poseban, autentičan način. Ljubav prema tom glazbenom naslijeđu nije bila nešto što smo tražile, nego se razvila kroz prirodnu povezanost s glazbom koja nam je oduvijek bila bliska.

Na TikToku ste privukli pažnju svojim interpretacijama etno skladbi. Zašto ste se baš putem društvenim mreža odlučili predstaviti publici?

TikTok smo odabrale jer je to platforma koja omogućava direktnu povezanost s publikom, posebno s mlađom generacijom, koja možda nije toliko upoznata s etno glazbom i tradicijskim napjevima. Na TikToku možete brzo i jednostavno podijeliti svoju glazbu, a istodobno stvarati kreativne i autentične sadržaje koji mogu doći do velikog broja ljudi. Također, TikTok daje priliku za eksperimente s različitim stilovima i načinima prezentacije, pa smo odlučile iskoristiti tu slobodu i predstaviti tradicionalnu glazbu na suvremen način. Željeli smo pokazati da etno skladbe mogu biti modernizirane i zanimljive, a platforma kao TikTok pruža savršen prostor za to. Reakcije publike su bile izuzetno pozitivne, što nas je još više motiviralo da nastavimo u tom smjeru.

Koju publiku najviše priželjkujete osvojiti, mladu ili stariju ili podjednako?

Najviše bismo voljele osvojiti publiku svih dobnih skupina. Naša glazba ima elemente koji mogu rezonirati s različitim generacijama, bilo da se radi o mladima koji traže novu perspektivu na tradicijsku glazbu ili starijima koji cijene nostalgične melodije i tekstove. Za nas je najvažnija povezanost s publikom, bez obzira na godine. Mladima želimo pokazati ljepotu i snagu tradicijske glazbe, dok starijima želimo donijeti svježinu i modernizirani pristup poznatim melodijama.

Mislite da ćete etno interpretacijama pobuditi interes javnosti? I da ćete ostati u tom žanru?

Da, vjerujemo da etno interpretacijama možemo pobuditi interes javnosti, pogotovo jer se danas sve više traži autentičnost i povratak korijenima. Mnoge mlade ljude zanima tradicija, ali na način koji je svjež, moderniziran i povezan s njihovim svjetonazorima. Kroz etno glazbu želimo pokazati da je ona živahna, relevantna i da ima snagu koja može dotaknuti i inspirirati ljude svih generacija. Što se tiče budućnosti, etno će sigurno ostati važan dio našeg glazbenog izričaja, ali ne isključujemo mogućnost da se razvijamo i istražujemo druge žanrove u kombinaciji s etnom. Glazba je za nas prostor za kreativno izražavanje i ne želimo se ograničiti na jedan pravac. Etno nas ispunjava i daje nam posebnu povezanost s našim identitetom, ali također želimo eksperimentirati i širiti svoje horizonte kako bismo ostale relevantne.

Gdje pronalazite nošnje? Hoćete li mijenjati nešto u scenskim nastupima?

Nošnje ljubazno posuđujemo od zagrebačkoga Kulturno-umjetničkog centra Travno. Centar za tradicijsku kulturnu baštinu je specijalizirana ustanova koja se bavi prikupljanjem, iznajmljivanjem, rekonstrukcijom, obnovom i restauracijom narodnih nošnji, folklornih kostima i tradicijskih tekstilnih predmeta. Potiče različite oblike uporabe nošnji i folklornih kostima u suvremenom životu te istražuje raznovrsne mogućnosti njihove folklorne i scenske primjene. Tijekom više od sedamdeset godina u zbirku je pohranjeno više od 36.000 raznovrsnih dijelova narodnih nošnji, kostima i scenskih folklornih rekvizita. Po veličini zbirke i djelatnosti kojom se bavi jedinstvena je ustanova takve vrste u Republici Hrvatskoj. U zbirci su zastupljene narodne nošnje iz oko 300 različitih lokaliteta. Ovim putem zahvalile bismo se divnim ljudima iz centra koji su uvijek tu za nas sa svojim savjetima i iskustvom. Što se tiče budućih nastupa, definitivno želimo ostati vjerne tradiciji, ali uvijek postoji prostor za male inovacije. Naša ideja nije mijenjati osnovnu estetiku nošnji, nego ih prilagoditi modernim vizualnim elementima koji će se bolje uklopiti u našu glazbu i scenski nastup. Želimo da nošnje budu prepoznatljive, ali istodobno da zadrže svježinu i dinamiku koja prati naš rad. To je, zapravo, naš način da povežemo tradiciju s modernim pristupom.

Čime se bavite kad ne pjevate? Što radite u slobodno vrijeme?

Kad ne pjevamo, većinu svog vremena posvećujemo fakultetu i obrazovanju. Nastojimo uskladiti studije s glazbom, što ponekad može biti izazovno, ali volimo učiti i razvijati se u različitim područjima. Također, volimo provoditi vrijeme s obitelji i prijateljima jer je to prilika da se opustimo i napunimo energijom za nove projekte.

Što si priželjkujete u glazbenoj budućnosti? Vidite li se da zarađujete od glazbe ili vam je to usputni hobi?

Želimo si kontinuirani rast i razvoj, kako umjetnički, tako i profesionalno. Naš cilj je stvarati autorske pjesme koje će odražavati naš glazbeni put i iskustva, nastupati na velikim pozornicama, ali i u manjim, intimnijim prostorima gdje možemo izgraditi dublju povezanost s publikom. Voljele bismo i dalje raditi na stvaranju originalnih projekata koji nas ispunjavaju, a istodobno mogu pronaći svoje mjesto na tržištu. Glazba nam nije samo strast - želimo od nje zarađivati i graditi stabilnu karijeru. Svjesne smo da put do toga može biti dug, ali vjerujemo u svoju glazbu i rad. Za nas glazba nije usputni hobi nego ozbiljan posao na kojem želimo raditi svaki dan. Kroz nastupe, autorske pjesme i druge projekte želimo postići ne samo umjetnički uspjeh nego i održivost u glazbenoj industriji.

Imate li već neke projekte u planu? Gdje vas publika može slušati? Planirate li album u neko dogledno vrijeme?

Trenutačno radimo na novoj pjesmi koja bi trebala ugledati svjetlo dana prije ljeta, a potencijalno će biti predstavljena na jednom od većih festivala u Hrvatskoj. Također, pojavila se inicijativa za duet s glazbenikom koji je totalna suprotnost našem izričaju, što nam predstavlja uzbudljiv izazov i priliku za stvaranje nečega jedinstvenog. Naša publika nas za sada može slušati na streaming platformama i društvenim mrežama, gdje dijelimo nove pjesme i sadržaj. Nakon Dore otvorilo nam se nekoliko opcija za nastupe i gostovanja na festivalima u regiji, o čemu ćemo publiku obavijestiti pravovremeno. Iako nam se album trenutačno čini kao veliki zalogaj, sigurno je da će grupa Lelek imati svoj album u budućnosti.

Sanjarite li uopće o nekoj slavi?

Nismo fokusirane na samu slavu nego na to da stvaramo glazbu koja nam je važna i koja će se svidjeti našoj publici. Slava može doći kao rezultat dobrog rada, ali nama je najvažnije da budemo autentične i da se povežemo s ljudima kroz našu glazbu. Ako nešto treba doživjeti slavu, neka to budu naše pjesme i kulturna baština koju predstavljamo. Slažemo se da uspjeh može donijeti i pažnju, ali naš primarni cilj je ostati vjeran sebi i svom umjetničkom izrazu.

Uz vas je i vaš menadžer Tomislav Roso. Koliko vam to je to olakšanje s obzirom na to da ste tek zaplivale u glazbenim vodama?

Tomislav nam definitivno olakšava mnoge stvari. Njegova posvećenost tehničkom dijelu omogućuje nam da se fokusiramo na kreativni aspekt, dok se on brine o organizacijskim i poslovnim stranama. Takav oslonac nam znači puno jer nam daje sigurnost da su svi aspekti našeg rada dobro pokriveni. Pomaže nam da ostanemo usmjerene prema našim ciljevima i istodobno se brine da stvari idu u pravom smjeru, a nama to daje prostor da se koncentriramo na glazbu, što je najvažniji dio svega.

Gdje se Lelek vidi za pet godina?

Iskreno se nadamo da Lelek može postati lice etno glazbe u Hrvatskoj i kroz moderne aranžmane omogućiti tradiciji da oživi i nastavi postojati. Tužno je da zemlja s tolikim bogatstvom zvuka, instrumenata i tradicije trenutačno nema nijednu grupu koja aktivno stvara i promovira etno kroz aranžmane bliske današnjim slušateljima. Naša misija je stvoriti most između prošlosti i sadašnjosti te inspirirati buduće generacije da nastave njegovati i cijeniti tradiciju.

Za naše snimanje izašle ste prilično iz zone komfore i ostavile nošnje po strani.

Definitivno smo izašle iz zone komfora! Bio nam je baš zabavan izazov jer nismo navikle na taj specifičan stil, ali baš zbog toga nam je bilo super. Uz puno smijeha i zajedničkog dogovaranja snimanje se iz ideje pretvorilo u jako zabavan projekt, a ekipa koja nas je vodila kroz snimanje nije mogla biti bolja. Na kraju smo to doživjele kao nešto što nas povezuje s tom kultnom erom, ali na naš način. Svakako posebno iskustvo. Raditi na nečemu što je vizualno jako drukčije od našeg uobičajenog stila bila je prilika da pokažemo da se ne bojimo eksperimentirati i isprobati nove stvari. Sve u svemu, snimanje je bilo nevjerojatno i oduševljene smo pozitivnom energijom koja je bila na setu.