'Higijena je užasna, hrana je loša i nezdrava, ali isplati se...'

Provesti deset mjeseci u zatvorenom prostoru s brojnim starletama, bivšim prostitutkama i kriminalcima sigurno nije ‘’med i mlijeko’’. Taktike, spletke, tučnjave dio su reality programa, a brojni natjecatelji na sve načine trude se biti u kadru i dobiti što više vremena na ekranu. Cilj opravdava sredstvo pa shodno tome mnogi ne biraju način na koji će doći do slave.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:07

zadruga | Video: 24sata/pixsell

A izlaza nema. Dobro postoji, ali ako želite napustiti kontroverzni show ‘’Zadruga’’ morat ćete iskeširati vrtoglavih 370 tisuća kuna za kaznu. U nemilosrdnoj borbi za opstanak sudjelovalo je više od sto natjecatelja. I dok se nečijih imena gledatelji više i ne sjećaju, neki natjecatelji ostavili su dubok trag u svijetu realityja. Kako su izdržali u najvećoj reality igri na Balkanu, što im je najteže palo, koliko učešće u ovakvom programu može pomoći u karijeri (ili naštetiti), ali i koja je formula za uspjeh u showu saznali smo iz prve ruke. Bez dlake na jeziku u specijalnom izdanju ‘’Tajne srpskog realityja’’ progovorila su neka od najvećih imena Zadruge.

Pa vrijeme je da bolje upoznate Ljubu Pantović, Nikolu Orozovića, Ivanu Krunić, Mirka Gavrića, Stefana Karića, Ivanu Šopić i Mateja Matijevića. Ljude koji su najintimnije detalje iz svog života podijelili s milijunima ljudi, a svaki njihov korak pratio se punih 300 dana.

- Svaka medalja ima dvije strane. Osobe koje imaju nekakvu profesiju u ovakvom showu mogu dobiti jako dobar medijski prostor. Takav marketing ne biste mogli platiti niti za pet života. “Zadruga” može imati negativan efekt ako uđete kao ‘’no name’’ osoba koja promovira samo seksualne odnose i svađe. Žalosno je što u ovakve programe najčešće ulaze osobe bez zanimanja i škole - rekla nam je Ljuba. 

TAJNE SRPSKIH REALITYJA II 'Partner me pred milijunima gledatelja vara s Hrvaticom, osjećam se kao magarac...'

Jedan od primjera kako ti sudjelovanje u ovakvom programu može pomoći u poslu je Matej. U Zadrugu je ušao kao anonimni dečko, a publika ga je odvela gotovo do finala. No izgleda kako se sada odlučio posvetiti isključivo glazbenoj karijeri, a zahvaljujući velikom broju obožavatelja koje je dobio nakon izlaska iz realityja, Matej dobro pliva u glazbenim vodama.

- Život mi se promijenio za 180 stupnjeva. Prije ulaska bio sam anonimna osoba, a danas snimam pjesme. Sudjelovanjem u ovom programu dokazao sam sebi da mogu uspjeti u onom o čemu sam maštao još od malih nogu - rekao je novopečeni pjevač. Treću sezonu obilježio je i glazbenik Mirko Gavrić koji je u show ušao zbog novca.

- Život u realityju je jako težak. Imamo pravo na dvokratno spavanje u trajanju od tri sata. Hrana je jednolična i uglavnom nezdrava. Higijena je jeziva, a ljudi su posebna priča. Nekada kamere nisu dovoljno brze pa ne uhvate nečiju gestikulaciju. Tako pojedinci postanu najčešće žrtve u narodu - rekao nam je Mirko kojem je produkcija zbog spavanja ‘’skinula’’ čak 11 tjednih honorara. Velika prašina digla se i oko Stefana Karića koji je na početku showa ljubio Hrvaticu Ivu Grgurić. No ljubav je ubrzo pukla, a bivši ljubavnici nisu ostali u dobrim odnosima.

- Lijepo je imati emotivnog partnera tijekom sudjelovanja u “Zadruzi”, ali isto tako može biti pogubna za igrača. Emocije su pojačane, ali ne može okolina toliko utjecati da prevariš osobu koju voliš. Svi gledaju reality i možda ponašanje nekih natjecatelja loše utječe na mlade, ali ovo je 21. stoljeće. To je današnjica i neki mogu nešto i naučiti gledajući ovakav sadržaj - priča nam Stefan. 

Kontaktirali smo i njegovu bivšu djevojku Ivanu Šopić s kojom je ušao u odnos nakon prekida s Ivom.

- Nakon izlaska iz showa susretala sam se samo s pozitivnim komentarima. Ljudi su jaki na ružnim riječima samo iza kompjutera. Na adresu su mi stizali buketi i pokloni, ali bih voljela da se to ne događa. No priznajem nisam ispunila cilj zbog kojeg sam ušla. Novac je bio primaran razlog, a zbog kazni sam ga izgubila. Moram dodati i kako mi je ‘’Zadruga’’ odmogla u karijeri s obzirom na to da te ljudi više ne shvaćaju ozbiljno. Moje okruženje nikada nije podržavalo ovakav format iako su komentirali kako sam stvorena za to - priznala je Šopićka.

Zbog popularnosti u show je ušla i Ivana Krunić koja nam je priznala kako život u realityju ima pozitivnih i negativnih strana.

- Kada uđete u reality mnogo je lakše izdržati toliko dug period kada znate što vas čeka u vanjskom svijetu.

U showu sam se zaljubila pa sam puno lakše podnosila svakodnevni stres. No mnogi cimeri vam na sve načine pokušavaju uništiti vezu. Ipak, to je reality i za show je jako bitno da se svađate - otkrila nam je pjevačica koja u novu sezonu nije ušla jer radi na novim pjesmama. Ovi kandidati nisu dobili pet minuta slave već punih 300 dana. I baš kao u stvarnom životu neki su ju pametno iskoristili, a za neke je ova igra bila pogubna. Uvijek stignu na ‘’popravni’’ s obzirom na to da je 4. sezona tek krenula.

RIJEČ STRUČNJAKA:

Selo je prije gledalo što rade Mare i Ivo, sad gleda reality...

Nije novac jedini i najvažniji motiv za sudjelovanje u realty showovima nego je u pozadini puno više od toga - kažu psihijatri i psiholozi, sociolozi koje smo zamolili da nam pojasne zašto se, i to u sve većem broju, ljudi prijavljuju za sudjelovanje u takvim emisijama, i zašto, s druge strane, gledatelji njihove živote unutra prate. Stručnjaci su složni u tvrdnji da se gledateljima sviđa banalnost, kič, koji nas odvlače od vlastitih života. Lakše nam se baviti drugima nego sobom, i osjećamo se bolje, superiornije kad gledamo tuđe živote pa onda i pogreške, mane. Selo koje je prije 50 illi sto godina ogovaralo Ivu koji je prevario Mariju, ili obrnuto, danas se “preselilo” u realityije, kažu stručnjaci. 

- Realityji su poput sapunica - pitki formati za čije se likove gledatelj veže, s kojima se poistovjećuje, kaže sociolog sa Sveučilišta u Zadru dr.sc. Krešimir Krolo. Ono što gledatelji ne znaju je, dodaje, činjenica da produkcije realityja pomno odabiru koga će unutra staviti. To nisu nasumce odabrani ljudi koji žele sudjelovati nego ljudi koje bira tim stručnjaka. Oni moraju biti različitih profila i vrijednosnih sustava, različite dobi i slično, kako bi onda i sadržaj bio zanimljiviji. Netko će od njih biti odabran zato što je nervozan ili konfliktan, netko zbog neke druge osobine, a sve kako bi s vremenom “zaiskrilo”, pojašnjava sociolog.

- Stavite li u kuću deset sociologa, bit će jako dosadno jer će oni samo čitati i nešto raspravljati. Ovako, to je druga priča, sapunica, smije se dr. Krolo. Psihijatar dr. Handl dodaje kako realityji gledateljima daju i “blagoslov” da se u životu ponašaju onako kako se ponašaju akteri realityja.

- Zaprepašćujući se nad postupcima sudionika, gledatelji pronalaze opravdanje za sebe. To je u medijima, javno je, pa je onda valjda dozvoljeno i inače, kaže psihijatar.

Stručnjaci zaključuju kako ovakva “kardašijanizacija” društva ne može izdržati dugoročno. Kao pojedinci “bolujemo” od rascjepkanosti identiteta, pažnja nam je raspršena na sve strane, i umjesto da opet pronalazimo sebe, i bavimo se sobom, mi bježimo u svijet realityja. (Bojana Mrvoš Pavić)