Karizmatični Hardy žestoko nosi 'Taboo' na širokim plećima

OCJENA: 4/5

James Delaney (Tom Hardy) vraća se nakon smrti oca u London kako bi uzeo svoje nasljedstvo, naizgled beznačajan posjed u Americi, no ustvari ključna točka buduće granice između Amerike i Kanade.

Novoosnovani SAD i Ujedinjeno kraljevstvo još ratuju i taj im je posjed važan jer ne samo da će odrediti granice država, nego je i strateški važna točka na putu prema Kini. A Kina je trgovinska meka iz koje dolaze čaj i opijum, u 19. stoljeću važne trgovinske valute kao što je danas nafta.

Zato je za nasljedstvo zainteresirana, uz Britaniju i SAD, i Istočnoindijska kompanija, nevjerojatno moćna britanska korporacija koja je, ustvari, država za sebe. Između ta tri giganta misteriozni James Delaney, kojeg prate glasine da je mrtav, da je masovni ubojica, da je sklopio “deal” s đavlom i afričkim magovima, da je ustvari demon u ljudskom obličju, odlučuje igrati svoju igru i uzeti, kako kaže, “sav čaj u Kini”.

Izvanredna i poprilično skupa serija u osam epizoda odmah je osvojila gledatelje. London 19. stoljeća vjerno je dočaran, pun blata, kurvi (ženskih i muških), napuštene djece, govana, ubojica sa svih strana svijeta... No sav taj scenografski i kostimografski vatromet ostaje sporedan, a BBC kad radi povijesne serije, one uistinu vizualno vjerno dočaravaju razdoblje o kojem govore, vrti se oko samo jedne stvari – a to je Tom Hardy.

U intervjuu za Vulture Tom Hardy je rekao kako je nakon svih tih holivudskih hitova i uspjeha želio raditi seriju kod kuće, a kod kuće je BBC (nećete promašiti ako pogledate bilo koju BBC-jevu seriju u kojoj on glumi, moj favorit je “The Take” - takvog manijaka i psihopata kakvog je on dočarao u toj seriji teško da će itko moći nadmašiti). No ne samo da se “Tabooom” vratio kući (usput osvojio vrhove top ljestvica najgledanijih serija), nego je jedan od producenata serije Ridley Scott, a pisci scenarija su Steven Knight (jedan od autora odlične “Peaky Blinders”, u kojem također glumi Tom Hardy, doduše ne glavnu ulogu) i njegov ćaća Chips Hardy.

Dakle, ne samo da se vratio doma, nego se vratio doma u velikom stilu.

U istom tom intervjuu rekao je otprilike da je želio da njegov lik bude – Sherlock Holmes, Hannibal Lecter, Edip i Heathcliff u jednom. I to su mu dali. James Delaney je nevjerojatno sposoban akcijski junak, psihopat, ubojica, incestuozni bolesnik, pojedinac koji se bori protiv nepravednog sistema te nabildani i tetovirani macan za kojim će svaka ženska uzdisati. Cijela serija počiva na širokim plećima Toma Hardyja, koji je uspješno nosi kroz sve epizode.

Istodobno, to je najveći dobitak serije i njezina rak rana koja bi je mogla skratiti za nekoliko sezona, srozati u blato i natjerati ljude da okrenu drugi program. Makar na njemu mogu gledati samo Bilićevu “Hrvatsku za 5”, a to je već znak da nešto s njima nije u redu i da trebaju potražiti savjet liječnika ili ljekarnika. Naime, ona je kao i većina visokooktanskih serija koje se otvore spektakularno, a zatim dramski padaju do posljednje dvije epizode.Taj nedostatak (od kojeg pate i “Igra prijestolja” i “Živi mrtvaci”), prikriven je uistinu karizmatičnim Hardyjevim likom.

No istodobno svi ostali likovi u seriji gotovo da i nemaju pravo glasa, a tu je uistinu orkestar vrhunskih engleskih i američkih glumaca.

Nasreću, riječ je o stvarno neviđenim majstorima koji i u nekoliko rečenica koje po epizodi dobiju uspijevaju izgraditi kakav takav karakter. Ipak, bačeni su daleko u zapećak. Najgore je prošla Oona Chaplin (ako je se netko sjeća, bila je supruga Roba Starka, mladog vuka, u “Igri prijestolja”). Njezina cijela uloga, a glumi Delaneyjevu polusestru s kojom je bio u incestuoznoj vezi i moguće (vjerojatno) ima dijete, svela se na to da s vremena na vrijeme izbulji oči.

Nije dobro prošao ni fantastični Stephen Graham (odličan britanski glumac kojeg možda najviše pamte po ulozi Al Caponea u “Carstvu poroka”), čija je uloga također svedena na nekoliko beznačajnih replika. I to će seriju skupo koštati u sljedećim sezonama (već je najavljena druga sezona), jer osim Hardyja i radnje koja prati njega, neće moći izvesti ni jedan drugi podzaplet niti gledatelje (a to je kod ovih serija najbitnije) vezati uz neki drugi lik.

A koliko god bio i Holmes, i Lecter, i Edip istodobno, jedan lik ne može držati seriju u više sezona, a da se ona ne pretvori u puko i dosadno nabadanje.

S druge strane, era je dobro opisana uz neke sitne i beznačajne povijene neautentičnosti, no to za bilo koju BBC-jevu (pa i britansku) seriju nikad nije bio problem. Jednostavno tamo radi hrpa profesionalaca kojoj ne treba nikakva Komisija za suočavanje s prošlošću da bi o povijesti nešto znali i da bi je znali uklopiti u bilo koju radnju, a da ona izgleda uvjerljivo i puno, tako da gledatelji gotovo mogu osjetiti mirise s tih prljavih londonskih ulica 19. stoljeća. To, možda više od svega, pa čak i od Hardyjeva karizmatičnog manijaka, čini seriju obaveznim inventarom za ponedjeljak navečer, ili petak, ili bilo koji dan koji i poželite u miru provesti pred televizorom ili nekim drugim ekranom.

Serija je dostupna na BBC-u i HBO OD-u.