Bio je umjetnik svjetskoga glasa, a privržen i ponosan na svoju Slavoniju, rekao je Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a. Kultni crtić imao je 59 epizoda u trajanju od pet do deset minuta
IN MEMORIAM
Rijeka mu je bila inspiracija za svima omiljeni Baltazar grad
Smrću akademika Zlatka Boureka Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti izgubila je uglednog člana, a Hrvatska jednog od najvećih umjetnika, rekao je Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a.
Zlatko Bourek je preminuo u Zagrebu 11. svibnja u 89. godini. Hrvatski akademik bio je redatelj, slikar, scenograf i jedan od osnivača Zagrebačke škole crtanog filma. Ostat će upamćen, između ostalog, kao scenograf za crtani film “Profesor Baltazar”.
Kultni crtić imao je ukupno 59 epizoda u trajanju od pet do deset minuta, a pokraj Zlatka Grgića i Boureka, u ekipi su bili još Ante Zaninović, Pavao Štalter, Boris Kolar i Milan Blažeković, dok je glazbu radio Tomica Simović. Serija je do danas ostala najuspješniji projekt Zagrebačke škole crtanog filma. Radnja se vrti oko neobičnog znanstvenika Baltazara koji uz pomoć svojih izuma olakšava živote drugih ljudi iz Baltazar-grada.
Bourek je autor “Baltazar grada” koji je, kako je rekao, radio po uzoru na Rijeku. Bourek se rodio 1929. godine u Požegi, a škole je završio u Osijeku.
Dvije je godine bio u Drugom svjetskom ratu, a kiparstvo i slikarstvo diplomirao je 1955. godine na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Zagrebu. Crtane filmove prema vlastitim scenarijima počeo je raditi 1960. godine.
- Bio je umjetnik svjetskoga glasa, a privržen i ponosan na svoju Slavoniju. Akademik Bourek pripada među nacionalne velikane koji su zadužili hrvatsku likovnu, kazališnu i filmsku umjetnost, hrvatsku kulturu, Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti i hrvatski narod - rekao je Kusić. A pamtit će se i njegova likovna i intelektualna mnogostranost te marljivost kojom se nesebično davao likovnoj, kazališnoj i filmskoj umjetnosti, kao i njegov vedar i razigran duh.
- U kući moga očuha precrtao sam fotografiju kralja Aleksandra. U našoj školi bio je jedan mlađi srpski pop koji je bio neoženjen i dolazio je povremeno k nama na ručak. Kad je vidio moj crtež, rekao je: ‘Ovo dijete je talentirano, bit će umjetnik! Ja sam vječno crtao. Ima nešto i u genetici. Moj otac je bio urar i zlatar i vrlo je lijepo crtao. Znate da djeca likovnjaka, muzičara ili glumaca uvijek idu stopama roditelja’ - ispričao je prije dvije godine u intervjuu za Nacional s koliko je godina otkrio svoj talent, a tad se osvrnuo i na to zašto ga je Miroslav Krleža nazvao “Pemac Kukac”.
- Krleža je bio vrag koji je baš sve znao. Pitao me znam li kaj znači moje prezime Bourek. Ja sam rekao da nemam pojma. A Krleža veli: ‘Ti, bedak jedan, tvoje prezime dolazi iz Slovačke. Pisalo se Bourec, a ne Bourek. A bourec je naziv za kukca koji se začahuri u dudovom svilcu’. Krleža je doista bio u pravu. Tek kasnije sam saznao da su Boureki potekli iz Slovačke i da su bili svilari - prisjetio se.
VIDI OVO: 6 razloga zašto bi prvi seks mogao biti katastrofa!
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
