Bond ne bi dugo opstao u stvarnom špijunskom svijetu

Inventivni Q iz odjela za špijunske gadgete bio bi ponosan na lažni kamen koji su Britanci postavili u Moskvi 2006. kako bi špijunirali Ruse. U njemu je bio uređaj koji je primao podatke sa svih elektroničkih uređaja u blizini te ih slao Englezima. Sve dok se neki Rus nije spotaknuo i izazvao skandal. Oružje današnjih špijuna su društvene mreže, elektronička pošta, mobiteli, digitalne kamere i ostala čuda tehnike.

- Zadnje što moderni James Bond želi je da ga uhvate s nekakvom svemirskom napravom za koju ne može objasniti čemu služi i kako se koristi - napominje bivši agent CIA-e Bart Bechtel. No bez obzira na dostupnost tehnologije, špijuni još dobro znaju kamuflirati informacije. Digitalna steganografija, kojom računalo suptilno mijenja fotografije s, primjerice, godišnjeg odmora, a različite nijanse boja koje su nevidljive oku skrivaju državnu tajnu, samo je jedna od metoda.

Špijuni za komunikaciju rabe i internetske servise poput Gmaila. Pišu poruku, ali je ne šalju, nego je spremaju u skicu (draft). Teže ju je presresti, a može je pročitati agent koji ima pristup računu. No mnoge neugodne tajne ipak svakodnevno “cure” s interneta, što najbolje pokazuje najnoviji skandal s WikiLeaksom.

Prava bondova djevojka je crvenokosa i vatrena Anna

Anna Chapman, ili pravim imenom Anna Kushchenko, ima kvocijent inteligencije 162, obožava glamurozne zabave i vrući seks, a nakon dolaska u Ameriku trebalo joj je mjesec dana kako bi se udala za zgodnog Britanca. Toj 28-godišnjakinji FBI je mjesecima bio na tragu, a nakon što je otkrio kako putem laptopa šalje povjerljive podatke ruskoj vezi, početkom 2010. deportirana je iz Amerike. No zgodna špijunka nije završila u gulagu, nego je osvanula na naslovnicama modnih časopisa.

Pravi 007 ne pije niti kocka

Savršen špijun ne bi trebao privlačiti previše pozornosti, no s druge strane, trebao bi se moći lako uvući žrtvi pod kožu. Poroci poput alkohola ili kockanja među špijunima su zabranjeni, a ni sklonost riskiranju nije poželjna. U vrijeme hladnog rata motivi špijuna bili su ideološke prirode, a danas su financijski.

Špijuniranje za početnike

Za špijuniranje vam neće trebati iskaznica MI6-a. Dovoljna će biti veza s internetom putem koje možete kupiti gadgete za slušanje razgovora kroz zid debeo 30 cm (Spy Wall Device), minijaturni GPS uređaj za praćenje ljudi ili vozila putem Google Mapsa (GPS Tracking) ili sat koji na pritisak gumba satima snima razgovore (Quartz Watch).

Pišu nevidljivom tintom

Skrivanje informacija pomoću nevidljive tinte nije nova ideja jer su je upotrebljavali i mušketiri kako bi obranili kraljevsku čast. No i današnji špijuni vole tu metodu - tinta je limunova kiselina, a poruka postaje vidljiva ako se zagrije. Još se koristi i radio, no poruke stižu šifrirane, a u smislenu poruku prevodi ih računalo.

Špijuni među nama

Danas većina ljudi ima pristup tehnologijama kakve špijuni u Drugom svjetskom ratu ili oni s početka hladnog rata nisu mogli ni sanjati, napominje profesor informacijskih znanosti Sujeet Shenoi. Osim gadgeta koji služe za zabavu poput sunčanih naočala s MP3 sviračem, lako se mogu napraviti uređaji koji će snimati brojeve kreditnih kartica.

Ptičice odavale državne tajne

Ruž-pištolj ili “poljubac smrti” bio je pravi klasik među opasnim agenticama KGB-a ‘60-ih godina prošlog stoljeća, napominje voditelj Muzeja špijunaže u Washingtonu Thomas Boghardt. Mogao je ispaliti samo jedan metak promjera 4,5 milimetara koji je bio smrtonosan na udaljenosti od nekoliko metara.

Špijunski gadgeti oduvijek su izgledali poput svakodnevnih stvari, no zapravo su bili opasno i učinkovito oružje. Bugari su voljeli kišobrane, a u tmurnom Londonu jedan od agenata je 1978. pomoću kišobrana ubio disidenta Georgija Markova. Vrh je bio preoblikovan tako da je mogao u kožu ubrizgati smrtonosan otrov koji se ne može otkriti ni pomoću autopsije.

No špijuni i tajni agenti nisu bili nužno i ubojice, pa čak ni ljudi. U ‘50-im godinama prošlog stoljeća špijunske satelite uspješno su glumili golubovi.

Od davnina je poznat njihov nenadmašan osjećaj za orijentaciju, a mnogi leteći špijuni dobili su Medalju časti, najviše vojno odlikovanje Amerike. Posao im nije bio lagan jer dok su prelijetali neprijateljske teritorije, teška kamera oko vrata snimala je teren. Agenti u vijetnamskom ratu skrivali su špijunske uređaje u umjetni tigrov izmet, no uvijek je postojao rizik da se gadget počisti iz neprijateljske baze.

Stabla presretala signale

Amerikanci su u šumama kraj moskovskih vojnih baza ‘70-ih godina postavljali gadgete u deblu drveta. Oni su presretali komunikacije i slali ih američkim satelitima. Punili su se na solarnu energiju. No Rusi su ih ipak pronašli.

Pratili zapad u stopu

Tijekom ‘60-ih i ‘70-ih godina prošlog stoljeća špijuni iz Istočne Europe, a naročito Rumunjske, pratili su diplomate sa Zapada tako da bi im u petu cipela postavljali odašiljač. Nakon što je špijuniranje otkriveno, diplomati su kupovali samo na Zapadu.

Zaslužni za pobjedu u ratu

Enigma, uređaj koji je izgledao poput pisaćeg stroja, tijekom Drugoga svjetskog rata Nijemcima je bio glavno sredstvo tajnoga komuniciranja. Britanci su pronašli gadget u jednoj od podmornica i uspjeli probiti šifre, što je bilo odlučujuće za ishod rata.