MAKNULI I SPISATELJICE U novom lektirnom popisu za srednje škole je manje od 50 posto hrvatskih autora, slabo ima spisateljica, a suvremenih preporuka uopće nema ni za srednje ni za osnovne škole
POPIS LEKTIRA ZA SREDNJE ŠKOLE
Izbacili su Lovca u žitu, Alisu u zemlji čudesa, ali i Smogovce...
Nije naodmet da se preporučuju djela hrvatskih autora nastala u novije vrijeme, ali i da se učiteljima omogući upoznavanje s takvim djelima.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
03:12
Pomoć školama pri nabavci lektirnih djela trebala bi biti konkretnija i stalna, pratiti promjene, rekla nam je Marija Stojić, nastavnica hrvatskog jezika iz OŠ Zagvozd i Runović.
Ona i njezine kolegice diljem Hrvatske ovih dana proučavaju novi kurikulum Hrvatskog jezika, kao i popis lektira koji će se primjenjivati od jeseni, a koji je odmah po objavi izazvao rasprave i kritike. Naime, kako su primijetili mnogi, u popisu lektire koju je redigirala i odobrila i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kompletno je izbačen popis predloženih književnih djela za čitanje, koji je napravljen i priložen uz lektirni popis dok je Cjelovitu kurikularnu reformu izrađivao tim stručnjaka na čelu s Borisom Jokićem.
Lektirni popis sastavljen je od obveznih književnih tekstova za cjelovito čitanje, tzv. kanonskih djela, među kojima su, primjerice, Mato Lovrak ili Ivana Brlić-Mažuranić za niže razrede, te Ivan Gundulić, Vladimir Nazor ili Charles Baudelaire za srednje škole.
Tu je i popis klasičnih hrvatskih i svjetskih književnih tekstova za cjelovito čitanje ili čitanje ulomaka, među kojima su Honore de Balsac, Ivo Brešan, Euripid, Gogolj ili S. S. Kranjčević. No suvremenih pisaca, kakvi su predloženi u prvom popisu iz Cjelovite kurikularne reforme, poput J. K. Rowling ili Sanje Pilić, više nema. Naime, kako nam je protumačeno u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, nastavnicima je u potpunosti prepušteno da uz obavezna lektirna djela biraju preporučene naslove.
Nastavnici su, kažu nam, i više nego educirani te poznaju materiju kako bi mogli sami odabrati suvremene autore. Tako rade i sad, iako bi bilo bolje, kažu nam, da postoji usuglašeni popis djela koji bi se obrađivao u svim školama podjednako. No to je teško jer - nema dovoljno naslova u knjižnicama.
Sistem je vrlo sličan prethodnom, objašnjava nam Valentina Mahović, profesorica hrvatskog jezika, nastavnica u Osnovnoj školi Bregana, koja je ove godine uključena u eksperimentalni program “Škola za život”.
- Prije se trebalo pročitati devet djela (što je bilo teško izvedivo), a sad osam. I prije su postojala tri obavezna djela, a ostala s proširenog popisa, samo što su sad ta djela po ciklusima, a ne po razredima. Knjige iz proširenog popisa biram prema opremljenosti naše školske knjižnice i prema svojem iskustvu (sjećam se što je djeci bilo zanimljivo, a što manje zanimljivo i zahtjevno). I iz tog proširenog popisa djeca ponekad biraju i po skupinama što će raditi (npr. Kušan jer u knjižnici nemamo dovoljno primjeraka ‘Koka u Parizu’ za sve učenike pa radimo i ostala djela). Dakle, kriterij opremljenosti knjižnice, primjerenosti uzrastu i zanimljivosti. Učenici mogu i sami predstaviti ostalim učenicima knjigu koja je izvan popisa lektire (naravno, u dogovoru s učiteljem) - rekla nam je Valentina Mahović.
Njezina kolegica Marija Stojić ističe kako popis klasičnih hrvatskih i svjetskih književnih tekstova u srednjim školama broji 128 djela. Od tog broja, hrvatskih autora je manje od polovine, što, kaže ona, nije dobro.
U VI. osnovnoj školi u Varaždinu već su se počeli pripremati i za sljedeću godinu.
- Važno je da djeca čitaju. Knjižnice su se već počele opremati novim naslovima ili povećavati broj starih naslova. Dobra je stvar što većina lektirnih djela postoji i u e-obliku, stoga djeci neće biti problem pročitati dogovoreno djelo. Učenici samostalno dolaze do spoznaja i promišljaju o likovima i događajima te ih komentiraju, što postaje važnije od sadržaja ili redoslijeda događaja - kaže nam ravnatelj Mario Stančić.
S proširenim popisom suvremenih pisaca, koji bi bio temeljita smjernica za nastavnike u svim razredima osnovne i srednje škole, htjeli smo potaknuti i izdavačku djelatnost u Hrvatskoj, jer bi onda knjige naručivale i knjižnice, a bilo bi posla i za nakladnike, objašnjava Boris Jokić.
On smatra da sadašnji ogoljeni popis, osim činjenice da uopće ne preporučuje suvremene autore, ima i značajno manji broj spisateljica, što je, smatra on, loše za društvo.
- Popis lektire je ideološko i pragmatično pitanje - na osnovu njega se nabavljaju knjige za knjižnice. Trenutačno, nažalost, ako preporučuješ i suvremene pisce, nema ih, jer knjiga nema u knjižnicama. To uključuje i ideju autorstva te nakladništva - zaključio je Jokić.
Učenici će i dalje čitati kanonska djela
Braća Grimm, Grigor Vitez, Dobriša Cesarić, Miro Gavran, Ranko Marinković, August Šenoa... Popis obaveznih književnih djela i tekstova za cjelovito čitanje te čitanje ulomaka, kao i dosad, sadrži najpoznatija klasična djela svjetske i domaće književnosti. Nema spora oko toga da moraju upoznati Shakespearea i Ivu Andrića.
Samo neki će možda čitati Harryja Pottera
Knjige iz druge polovice 20. stoljeća, kao i one iz zadnjih 20 godina, poput ‘Žabecede’, ciklusa ‘Harryja Pottera’, ‘Eka Eka’ ili ‘Duha u močvari’, bile su na popisu predloženih knjiga koji se više ne nalazi u kurikulumu za Hrvatski jezik. To ne znači da nastavnici neće preporučivati te knjige, ali suvremeni pisci morali bi biti standard pri preporukama za čitanje.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
