Tech

Komentari 9

Kako će auti i promet izgledati 2030. godine? Konfenrencija u Zagrebu je dala dosta odgovora

Kako će auti i promet izgledati 2030. godine? Konfenrencija u Zagrebu je dala dosta odgovora

Na Auto@2030 Adria konvenciji sudjelovali su Mate Rimac, carwow, dr. Christian Richter iz Googlea... U sljedećih deset godina automobilska industrija će se drastično promijeniti

Auto@2030 Adria konvencija u organizaciji Swiss School of Business and Management Geneva (SSBM) okupila je vodeće europske i regionalne lidere autoindustrije koji su predstavili globalne mega trendove i primjere najboljih praksi, usporedili razvijenija europska tržišta s hrvatskim, i zaključili s online prodajom.   

U sljedećih 10 godina autoindustrija će se promijeniti više nego u 130 godina. Radi se o velikim promjenama u poslovanju čiji su glavni pokretači potreba za smanjenjem emisija CO2 i promjenama očekivanja kupaca što je utjecalo na ubrzani razvoj električnih vozila i digitalizacijom. Od 2010. investirano je 330 milijardi dolara u razvoj autonomne vožnje, pametne mobilnosti, električna vozila i povezivost vozila.* „Transformacija poslovanja autoindustrije koja je u tijeku, nije samo u digitalnim alatima ili procesima, nego prvenstveno u ljudima, odnosno njihovoj spremnosti na promjene i donošenju pravilnih odluka u pravo vrijeme. Školski primjeri uspona i pada poput Nokije ili Kodaka primjenjivi su i danas. Simetrična konkurencija velikih auto proizvođača nestaje, te uz njih, na auto scenu nastupaju novi poslovni modeli s novim igračima poput Googleovog Waymoa ili Applea. Ujedno, nekadašnji klasični konkurenti poput tri premium svjetski poznata auto brenda surađuju zajedno s Intelom, Boschom, Continentalom i Pioneerom investirajući u tvrtke poput HERE TECHNOLOGIES koja se bavi digitalnim mapama i servisima lokacijskih podataka “, izjavio je Damir Gavran, predavač SSBM-a predmeta digitalne transformacije i inovacije.  

Prema JATO Dynamics, jednoj od vodećih kompanija u svijetu koja se bavi automobilskom poslovnom inteligencijom, tehnologija vezana uz elektrificirana vozila je konačno globalno dostupna svima onima koju su je spremni prihvatiti i adaptirati se na promjene. Po prvi puta u povijesti stvorena je i infrastruktura koja može podržavati tu tehnologiju. U 2020. prodano je u svijetu više od dva milijuna električnih vozila, od toga gotovo 1,6 milijuna u Kini, SAD-u, Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji. Na EU tržištu gdje je prošle godine prodano 646.000 električnih vozila, najveći tržišni udio ta vozila drže u Norveškoj 43.84% i Nizozemskoj 17.27%, dok je najniži u Poljskoj 0.74% i Grčkoj 0.80%. U istom periodu od ukupno 43.803 novo registriranih automobila u Hrvatskoj, električnih vozila je svega registrirano 537 što iznosi 1.23% tržišnog udjela. Za usporedbu, u prvom kvartalu ove godine EU tržišni udjel električnih vozila već premašuje 6%. 

“Koliko raste popularnost električnih vozila u RH, najbolje dokazuje brzina kojom su ove godine rezervirana sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. 90 milijuna kuna u manje od 5 sati pokazuje s jedne strane koliki je interes, ali isto tako da je potencijal prodaje ove kategorije vozila još i veći te nameće potrebu dodatne prilagodbe sustava poticaja. Osim poticaja kao ključne poluge u razvoju prodaje ovog segmenta vozila, nezaobilazna je i infrastruktura, točnije mreža punionica gdje Hrvatsku očekuje veliki posao ne bi li relativno skromnu raspoređenost punionica približila brojkama susjednih zapadnoeuropskih zemalja. Za kraj, ponuda modela kao područje u kojem svi proizvođači vide priliku za iskorak, uključujući Peugeot i Citroen koji će svoju paletu modela u potpunosti elektrificirati do 2025. godine i time još aktivnije sudjelovati u tržišnoj utakmici”, izjavio je Tomislav Miletić, generalni direktor za marke Peugeot, Citroën, DS Automobiles Hrvatska u Emil Freyu. 

Gost iznenađenja Mate Rimac nakon što je izjavio da još nije ostvario svoju viziju, najavio je veliku vijest za tri tjedna. Na svom poduzetničkom putu žali jedino što je previše analizirao konkurenciju jer je trebao više raditi po svom. Ljudi nisu svjesni koliko će se auto industrija promijeniti, a desit će se nešto slično kao što se u 15 godina promijenilo tržište mobitela. Sad ne možemo puno toga znati koje su sve promjene, no vrijeme će pokazati. 

U Norveškoj je prošli mjesec zabilježen rekordan broj prodanih elektrificiranih vozila koji sad čine 80%  ukupne prodaje vozila. Tajna uspjeha je dugoročno planiranje odnosno predvidljivost i sigurnost u svim sustavima poticaja kako bi kupci, trgovci i uvoznici mogli investirati u električna vozila. Od 2010. do 2017. za električna vozila u Norveškoj nije se obračunavao PDV niti trošak registracije, moglo ih se slobodno voziti u trakama ceste rezervirane za autobuse i taksije, besplatne su cestarine za autoceste, besplatan parking, besplatan trajekt te besplatno punjenje. Ujedno, porezna olakšica za kupnju električnih službenih vozila iznosila je 50%.  

Prvi panel obuhvatio je probleme s kojima se u Hrvatskoj suočavaju vozači električnih vozila, kao i oni koji to žele biti, ali ne uspijevaju svoju sadašnjost uklopiti u električnu budućnost. Od naših smo sugovornika saznali da je u pripremi plan za ugradnju 100.000 punjača u rasvjetne stupove, ali i da su napravljeni prvi koraci u dogovaranju provođenja instalacija i postavljanja punionica u garaže stambenih zgrada te na javnim parkiralištima pored stambenih zgrada. Također, istaknuta je važnost osmišljavanja generalne, državne strategije za razvoj elektromobilnosti, kao i daljnje usavršavanje sustava poticanja kupnje električnih automobila. Teži se tome da poticaji budu dostupni kroz duži period, kao i uvođenju nekih drugih pogodnosti za vlasnike električnih vozila.  Spomenut je primjer Češke gdje su jednim EU projektom instalirali više od 600 punionica. Dio je to detaljnijih Preporuka za donošenje Zakona o elektromobilnosti i alternativnim gorivima te programiranje projekata elektromobilnosti u Višegodišnji financijski okvir Europske unije Američke gospodarske komore u Hrvatskoj. 

Zanimljivo je da se paralelno s velikim državnim subvencijama za kupnju elektrificiranih vozila, dozvoljava još uvijek uvoz rabljenih vozila koja jedva da udovoljavaju zastarjeloj ekološkoj normi motornih vozila za emisije ispušnih plinova Euro 3, tako da se ekološka slika Hrvatske i dalje značajno pogoršava. 

„Britanski Netflix“ za električna vozila Onto primjer je mjesečne pretplate na električna vozila, najveći su u Europi i s najvećom flotom električnih vozila u Ujedinjenom Kraljevstvu, i to sve putem aplikacije. Planiraju se i geografski širiti obzirom da je Danska prva država koja je zabranila prodaju benzinskih i dizelskih automobila do 2025., dok je još 5 europskih država to učinilo s rokom do 2030. Sigurni su da je budućnost auto industrije u 2030. električna, što je ogromna prilika i potencijal za rast kompanija koje će usvojiti ovaj novi način poslovanja. Poruka je to i za naše uvoznike i distributere koji su raspravili na drugom panelu konvencije o tome kako električna vozila mijenjaju poslovanje jer su skuplja, s nižom maržom i manjim troškovima servisa.  

Na drugom panelu naglasak je bio i na nedostatnoj razvijenosti infrastrukture za električna vozila u Hrvatskoj, i to po broju punionica i po potrebnoj čistoj električnoj energiji. Za usporedbu, prema projekcijama jednog proizvođača automobila, za 150.000 električnih vozila potrebno je 353.000 MWh električne energije na godišnjem nivou što je prosječna godišnja proizvodnja hidroelektrane Orlovac. Ukoliko tome nadodamo i sve veći broj turista koji posjećuju i obilaze našu zemlju sa svojim elektrificiranim vozilima, nužnost hitnih donošenja sveobuhvatnih konkretnih poteza od strane države je očita. 

Trendovi kupovine vozila se mijenjaju u korist sve više prisutne online kupnje, i to zbog bolje cijene, lake usporedbe cijena ili uštede vremena.  Online prodaja automobila se razvija u smjeru da se saloni automobila preseljavaju putem Interneta u dnevne boravke kupaca u realnom vremenu i kanalima koje kupac želi poput video chat aplikacija uz online dokumentaciju i financijske transakcije.  

Optimizacija marketinškog ROI-ja, digitalizacija putovanja kupca, povećanje prodaje uz pomoć umjetne inteligencije te aktivacija šireg ekosistema poput monetizacije podataka povezanih automobila prema trećim stranama su samo neka od novih područja koja su spomenuta u Googleovoj prezentaciji kao prilika za implementaciju novih poslovnih modela s potencijalom za rast. „Tehnologija je bitna, no od tehnologije, još su bitniji ljudi. Način na koji se ljudi i vodstva kompanija nose s tehnologijom, kako se ona koristi, kako napraviti da funkcionira u organizaciji te kako promijeniti svoju organizaciju da radi bolje s tehnologijom“, zaključio je dr. Christian Richter iz Googlea, globalni lider za oglašavanje u autoindustriji.  

Na konvenciji su predstavile svoj poslovni model dvije platforme online prodaje automobila, i to britanski carwow i hrvatski NEOSTAR. carwow je novo automobilističko digitalno prodajno mjesto koje omogućuje korisnicima da pročitaju recenzije, konfiguriraju automobil, raspitaju se i u konačnici kupe svoje vozilo. U prvom kvartalu 2021. carwow je odgovoran za 13% ukupne prodaje novih automobila u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ujedno vode najveći svjetski automobilski YouTube kanal s oko 80 milijuna pregleda mjesečno. Kao primjer online platforme u Hrvatskoj, predstavio se NEOSTAR koji je ponudio nov način online kupnje, prodaje i servisiranje vozila.  

Sophus3, globalni lider u razumijevanju digitalnih kupaca automobila koji mjesečno prati više od 100 milijuna interakcija korisnika preko 25 automobilističkih brendova i desetaka drugih web stranica, ukazao je na veliki preokret u ponašanju potrošača. Prikazali su to u primjeru e-prodaje i čavrljanja uživo putem video linka između kupca i prodavača. Iskustvo tradicionalne kupnje automobila, pogotovo u doba pandemije, postalo je pomalo previše. Današnji kupci žele informaciju odmah i nevjerojatno su nestrpljivi, zahtijevaju trenutan odgovor. Posjetioci tradicionalnih salona automobila jednog automobilskog brenda koji su istraživali u Sophus3 su 75% muškarci stariji od 50 godina, dok digitalni salon posjećuje 50% žena mlađih od 50 godina. U Sophus3 su spomenuli i istraživanje Capgeminija koje je pokazalo da su kupci novih automobila voljni kupovati online, i to na razvijenim europskim tržištima od 59% do 89% potrošača, no i dalje je osobni kontakt s trgovcem automobila osnova za odluku o kupnji.  

O poslovnim modelima budućnosti, o digitalnoj prodaji, financiranju i osiguranju automobila raspravljalo se na zadnjem, trećem panelu konvencije.  „Croatia osiguranje tržišni je i digitalni lider koji predvodi trendove u području osiguranja. Kada je riječ o prodaji osiguranja vozila, jedan od ključnih trendova koje smo prepoznali kod naših korisnika je sve veća potreba za digitalnim iskustvom kupovine. Stoga smo unazad godinu dana predstavili nekoliko ključnih projekata - novi Croatijin webshop, novu verziju aplikacije Moja Croatia i LAQO, prvo hrvatsko 100% digitalno osiguranje, od kojih je svaki predstavljao važan digitalni iskorak i značajno utjecao na digitalizaciju domaće industrije osiguranja“, kazao je Robert Vučković, član Uprave Croatia osiguranja. 

"Razvoj tehnologije i naša orijentiranost digitalnoj transformaciji poslovanja pomogli su nam u našoj viziji da ponudimo jasno, jednostavno i izravno bankarstvo. Addiko banka je i prije pandemije osvijestila potrebu za promjenama, a tada se, možda više nego ikad  prije, pokazalo koliko je važno ulaganje u digitalnu transformaciju na svim razinama. Počeli smo 2016. godine s brzim i jednostavnim kreditnim procesima, nastavili s chat bankarstvom putem Vibera, a 2019. godine izašli smo s Virtualnom poslovnicom, prvom potpuno digitalnom poslovnicom u Hrvatskoj. Već tad smo najavljivali bankarstvo budućnosti, a pandemija je samo dodatno naglasila potrebu za uslugama ove vrste – potpuno digitaliziranima, učinkovitima i prilagođenim krajnjim korisnicima. Addiko banka je spremna zakoračiti još bliže do potrošača, tamo gdje nastaje potražnja i integrirati se financijskom ponudom u online prodaju. Koristeći nove tehnologije i dalje ćemo razvijati nove vizije, nove poslovne modele i stvarati ekosustave u suradnji s drugim industrijama kao što je to autoindustrija", izjavio je Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko banke. 

Za masovni prelazak na električna vozila ključno je: dugoročna predvidljivost sustava poticaja, čista proizvodnja struje, razvoj infrastrukture, zajednički nastup uvoznika i trgovaca automobila prema javnim dionicima, te usvajanje i razvoj novih modela prodaje koji će donijeti trgovcima alternativne prihode kako bi uspješno pratili promjene na tržištu i promjene u ponašanju kupaca. Zaključak Auto@2030 Adria konvencije je: budućnost automobila u 2030. jeste električna što je velika poslovna prilika za nove tvrtke, ali i za one tradicionalne koje su voljne usvojiti promjene kao prilike za rast.