Kompostiranje u stanu: 5 koraka do organskog gnojiva

Kompostiranje je prirodan proces razgradnje biomase i događa se svuda oko nas. Da bismo ga pokrenuli, ne treba nam enciklopedijsko znanje. Dovoljno je imitirati prirodne uvjete. Donosimo upute kako možete sami kompostirati u stanu i tako pripremiti potpuno prirodno gnojivo za biljke, smanjiti komunalne troškove i rasteretiti okoliš. 

Osnova dobre razgradnje je pravilan omjer dušičnog ('zelenog') i ugljičnog ('smeđeg') materijala, kisik i vlažnost. Kompostiranje nije truljenje - to je aeroban proces i ako se ispravno izvodi, NE SMRDI!

Korak 1:

Na posudi s poklopcem, zapremine 40-60 litara, izbušite rupe promjera 5 mm na razmacima od 5-10 cm u svim smjerovima.

Korak 2:

Na dno posude stavite mrežu suhih grančica za drenažu koje će ujedno poslužiti kao džep za bolju cirkulaciju zraka i drenažni sloj u slučaju pretjeranog nakupljanja vlage.

Korak 3:

Na to stavite tanki sloj kartona i suhog lišća ili slame.

Korak 4:

Na kraju dodajte tanki sloj zemlje iz šume, starog komposta, glistinac i sl., koji djeluju kao prirodni aktivator jer sadrži mikroorganizme koji potiču i održavaju proces razgradnje.

Korak 5:

Dodajte organski otpad iz kuhinje koji miješamo s ugljičnim materijalom (slama, suho lišće, usitnjeni karton) u omjeru smeđe : zeleno =2:1 (više ugljika) ili piljevinom u omjeru 1:1 jer ima puno veći udio ugljika. Svaka 3 dana sadržaj promiješajte radi prozračivanja i pazite da ne bude prevlažno. Imam kantu od 30 litara, što je dovoljno za dvije osobe.

Treba mi 2 mjeseca da je napunim, iako kuham svaki dan. To dinamičan proces, provjerite sami.

Kvalitetan i izbalansiran kompost dobit ćemo ako miješamo više različitog i usitnjenog materijala (na 'veličinu palca'). Kao što su ostaci voća i povrća, talog kave i čaja, začini, dlake, prašina, izmet biljojeda poput malih kućnih ljubimaca.

Ove sastojke ne bacajte u komposter!

Kuhanu hranu, masti, ulja, prerađevine, meso, ribu, kosti, mliječne proizvode, opuške, koru od banane, ljuske od kikirikija, šmrkave maramice nemojte stavljati u komposter jer zahtijevaju druge mikroorganizme za preradu i dulje se razgrađuju, a također mogu privući neželjene goste. Također, treba izbjegavati citruse, lišće oraha i hrasta u kompostu jer djeluju kao inhibitori mikroorganizama i zaustavljaju proces razgradnje.

Ovakav način kompostiranja nam omogućava da kontinuirano dodajemo organske sastojke dulje vrijeme, a u trenutku kada želimo izdvojiti zreli kompost, potrebno je ili prosijati materijal ili pustiti da se u kanti do kraja razgrađuje još 3-4 tjedna prije nego  se upotrijebi. Ako nemate svoj vrt, kompost možete istresti u prvi grm u parku. Njemu ćete pomoći, a ujedno ćete doprinijeti  smanjenju globalnog zatopljenja.

O održivom načinu života redovito čitajte na Green Livingu.

O autorici: