'Kriteriji su loši: Za petice se treba mučiti, a dvojke dijelite'

Obrazovanje je proces koji traži stalne promjene, a mi pedagozi više ne možemo samo čekati, to nije dovoljno dobro. Mi moramo preuzeti aktivnu ulogu u stvaranju budućnosti, nemamo vremena za čekanje.
Poručila je to svojim kolegama predsjednica Hrvatskog pedagogijskog društva prof. dr. sc. Edita Slunjski na otvaranju 3. pedagogijskog kongresa koji se u četvrtak i petak održava u Zagrebu. 
- Želimo se odmicati od prakse sebičnih interesa, mediokritetske budućnosti za budućnost dijaloga. Promjene traže čišćenje i u našim redovima, no vjerujemo u stvaranje nove kulture zajedničkog učenja - kazala je prof. Slunjski istaknuvši kako u sustav ulazi sve više mladih ljudi kojima je stalo, te je time pedagoška budućnost u Hrvatskoj svijetla.

'Eksperimentalna reforma ima odlične reakcije'

Okupljene su pozdravile izaslanica predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Renata Margaretić Urlić, te izaslanica ministrice obrazovanja Branka Ramljak.
- Ministarstvo znanosti podržava ovaj skup jer u obrazovanju nema onoga što je zapisano i da nešto mora zauvijek biti. Ne možemo se zadovoljiti s onim što je stanje, moramo stalno ići naprijed i mijenjati se - poručila je Branka Ramljak, ističući kako su prva dva tjedna eksperimentalnog programa kurikularne reforme u 74 škola donijela odlične reakcije.
- Sigurna sam da ćemo iduće godine moći frontalno ući u sve škole. I oni koji nisu u programu, već sad se mogu uključiti kroz virtualne učionice - kazala je.
Izaslanica predsjednice kazala je kako se Kolinda Grabar-Kitarović priprema za sjednicu Vijeća sigurnosti, gdje će biti jedina europska čelnica uz francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koja sudjeluje u UNICEF-ovom programu "Young people's agenda" koji se bavi problemima obrazovanja mladih.

'Ne bi trebalo biti poklanjanja dvojki'

A jednog sudionika okupljeni su pozdravili posebnim pljeskom. Ovogodišnji maturant Prve gimnazije iz Varaždina, višestruki dobitnik Oskara znanja, 11 olimpijskih medalja te brojnih drugih nagrada na međunarodnim znanstvenim natjecanjima Ilija Srpak nastavnicima je prenio svoja razmišljanja o promjenama koje su nužne u obrazovnom sustavu.
- Naše školstvo ima zaista zanimljive paradokse - istovremeno traži previše i premalo, preblago je i prestrogo. Često smo preopterećeni informacijama, hodamo kao enciklopedije Britannice, a većina tih informacija nam je dostupna na jedan dodir pametnog telefona. Istovremeno, mnogi oko mene ne znaju rješavati jednostavne logičke zadatke - kazao je Srpak koji je i na ovogodišnjoj dodjeli Oskara znanja upozorio na loše kriterije koji se primjenjuju u radu s učenicima i ocjenjivanju. Plastično je to objasnio i sad:
- Za peticu se traži više, ali se dvojke poklanjaju za potpuno neznanje. Nije pedagoški dijeliti dvojke onima koji se i ne trude - smatra superuspješni mladić.

'Akademska sloboda nije udobnost i sigurnost'

A kritična pitanja i probleme u prvome predavanju na kongresu istaknula je prof. dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš s Odjela za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 
Može li pedagogija napredovati u današnjim društvima sve jače hegemonije ako upravo pedagozi i nastavnici sami sebe sputavaju i cenzuriraju, upitala je okupljene.
- Mi imamo rijetku slobodu spoznavati, tražiti, provjeravati. Svetinja koju posjedujemo je akademska sloboda, ali opravdanje akademske slobode nije u osiguravanju sigurnosti i udobnosti nastavnika i studenata. Počeli smo se bojati znanja - upozorila je Spajić-Vrkaš podsjetivši na podatak iz 2014. koji pokazuje kako čak 40 posto mladih do 30 godina vjeruje da bi obrazovanje trebalo privatizirati.
- To su ljudi koji će sjediti u strukturama moći - kazala je, te upozorila kako obrazovanje i znanost u Hrvatskoj danas ugrožavaju "Četiri jahača apokalipse obrazovanja": neoliberali, neokonzervativci, autoritarni populisti, te predstavnici profesionalne i menadžerske "nove srednje klase".
- Ovo sve dovodi do silne politizacije, a time se gubi autonomija. Ne može nas se mijenjati zapostavljanjem znanja i podučavanja. Onda to nije svijet koji gradimo od 1948. - zaključila je prof. Spajić-Vrkaš.
Skup je okupio više od 250 sudionika sa svih razina obrazovnog sustava, od predškola, preko osnovnih i srednjih škola do visokog obrazovanja, a na brojnim predavanjima i panelima koji se bave problematikom promjena ne samo u obrazovanju, već i cijelome društvu, sudjeluju stručnjaci poput prof. Ivana Đikića, bivšeg voditelja kurikularne reforme Borisa Jokića i drugi.