Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
117 komentara

Nadživjela je kasetu, ali i CD: Gramofonska ploča opet je IN!

Prodaja gramofonskih ploča ove će godine biti najveća od 1988.! Procjenjuje se da će samo u Velikoj Britaniji biti prodano više od tri milijuna ploča...

Foto: 24sata.hr
117 komentara

Svibanjska nedjelja prijepodne u Zagrebu. Klub Močvara i prostor oko njega neuobičajeno su puni za to doba dana. Svi ljudi tamo su došli s istim ciljem - kupiti neku gramofonsku ploču ili više njih. Močvarin Sajam ploča i stripova po 32. put okupio je ljubitelje vinila. 

Očekivano, većina njih stariji su od 30 godina, ali u posljednje vrijeme sve je više onih rođenih nakon što su ploče već iščeznule s polica trgovina i nakon što su kutije tih vrijednih nosača zvuka završile u ili pored kontejnera za smeće. 

Nekima će ovakav interes za "zaboravljenu tehnologiju" možda zvučati čudno, ali riječ je o svjetskom trendu koji nije zaobišao ni našu zemlju. Sajmovi poput ovog u Zagrebu, često se održavaju i u drugim gradovima poput Rijeke, Splita, Šibenika...

Prodaja gramofonskih ploča ove će godine biti najveća od 1988.! Procjenjuje se da će samo u Velikoj Britaniji biti prodano više od tri milijuna ploča, a u SAD-u više od 13 milijuna.

Nadživjela je kasetu, a uskoro će i CD

Gramofonska ploča, po svemu sudeći, je neuništiva i ima "više života". Nakon što je njenu prodaju tijekom 1980-ih ozbiljno nagrizla kaseta, a početkom 1990-ih dokrajčio CD, ploča se prije nekoliko godina vratila u velikom stilu. Kasetu je već nadživjela, a uskoro će i CD-e čija prodaja i dalje strmoglavo pada. 

Dok drugi padaju, ploča raste. Gotovo je nemoguće očekivati da će u vremenu interneta i mobilne tehnologije vinili biti popularni kao u 70-im godinama prošlog stoljeća, ali potražnja za njima svakako će rasti još neko vrijeme.

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Da je tako dokazuje i činjenica da danas svaki iole ozbiljan inozemni izvođač svoj album obavezno objavljuje i na ploči. Nije neobično vidjeti vinilna izdanja izvođača poput Adele, Rihanne, Sama Smitha... Potražnja i za njima postoji jer gotovo polovica kupaca vinila u svijetu mlađa je od 25 godina. Zanimljivo je i da će ploču radije kupiti muškarci nego žene. 

Ploča je glazba koju možete opipati

Pravo je pitanje što je dovelo do povratka vinila? Zašto se ljudi u vrijeme kad je glazba preko interneta dostupnija nego ikad prije vraćaju pločama? Mnogi će reći da odgovor leži u osjećaju. Glazba na računalu ili mobitelu je samo nedodirljiva datoteka. Ploča je nešto što možemo posjedovati, držati i slušati na drukčiji način nego na računalu. 

Za razliku od digitalne datoteke koju smo skinuli s interneta ili ju pustili preko YouTubea, ploča nam nudi veliki omot s jedinstvenim dizajnom što također slušanju glazbe daje posve novu dimenziju. 

Ima i još nešto, a to je zvuk. Neki vole čuti pucketanje, drugi će pak reći da je zvuk s vinila kvalitetniji od onog s CD-a ili računala, ali o tome se već dugi niz godina vode teške rasprave bez pravog zaključka pa možemo reći da je sve stvar osobnog dojma tj. ukusa. 

Nove ploče nisu kao stare

Danas proizvedene ploče nikako ne zvuče kao one starije. Glazba se promijenila, promijenio se i način snimanja, sve se digitaliziralo, a ploča je ostala ista. Upravo zbog toga novi digitalni zvukovi na vinilima možda neće zvučati tako dobro kao što su nekad zvučali analogni, ali i dalje će pružiti zadovoljavajuću kvalitetu zvuka pogotovo onima kojima su vinili u srcu. 

Postoje i tzv. reprinti, a to su stari albumi koji se posljednjih godina ponovno izdaju na pločama. Iako je riječ o kopiji originalne snimke, svaki kolekcionar će prije htjeti nabaviti izdanje npr. Talking Headsa iz 1983. nego njegov reprint iz 2013. 

Stvar je ponovno u kvaliteti zvuka, vinili rađeni prije 1990. mnogima jednostavno zvuče bolje. 

Kad smo kod kvalitete zvuka, ni u prošlosti nije sve bilo idealno, pogotovo u Jugoslaviji. Iako smo živjeli u socijalističkoj zemlji, kod nas su se, osobito u 1980-ima, mogle kupiti ploče gotovo svih relevantnih stranih glazbenika. Po licenci su ih izdavale domaće diskografske kuće: Jugoton i Suzy iz Zagreba, RTB iz Beograda, RTLJ iz Ljubljane, Diskoton iz Sarajeva..

Glavne prešaonice ploča bile su ona Jugotonova u Zagrebu i RTB-ova u Beogradu. Neke ploče radio je i Diskos iz Aleksandrovca, ali oni su se bazirali mahom na domaći folk. 

Foto: 24sata.hr

Najviše ploča izdavao je Jugoton. Iako su mnoge bile vrhunske kvalitete, nije bila rijetkost da neke Jugotonove ploče zvuče lošije od istog albuma istog benda izdanog u zapadnim zemljama. Događalo se da na Jugotonovim pločama nedostaje visokih tonova, a da je bas prenaglašen. 

Ni prema kraju 1980-ih situacija također nije bila idealna, ali se polako popravljala, a sve je bolja bila i grafička oprema jugoslavenskih vinila. 

Cijene lete u nebo

A što je s cijenama? Kad su ploče u pitanju, one ponekad zaista lete u nebo. Vratimo li se desetak i više godina unatrag, u zagrebačkim second hand trgovinama vinil u vrlo dobrom stanju, svakog iole poznatog izvođača mogao se kupiti već za 10 kuna. Danas je to gotovo nemoguće. Za 10 kuna najčešće se mogu nabaviti tek ploče njemačkih šlagera na Hreliću ili albumi nekih izvođača koji su već davno zaboravljeni. 

Zagreb danas ima nekoliko trgovina u kojima se prodaju rabljene gramofonske ploče. Cijene za pop izvođače poput Madonne, Lise Stansfield, Kim Wilde ili Pet Shop Boysa kreću se od 30 kuna pa nadalje, ovisno o stanju u kojem je ploča, izdavaču i popularnosti pojedinog albuma.

Rock je nešto skuplji; za Led Zeppelin, Davida Bowieja, Rolling Stonese ili Deep Purple često se mora izdvojiti i više od 100 kuna. Skupi su i neki "elektroničari" poput Kraftwerka čije ploče često imaju troznamenkaste cijene. 

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Domaći izvođači također su posebna priča. Dok će za, primjerice, Nove Fosile, Zanu ili Srebrna krila biti dovoljno i 10 kuna, ploču od Dine Dvornika vjerojatno nećete moći dobiti za manje od 80, a za Haustor ćete vjerojatno morati izdvojiti 300 i više kuna. 

Što se tiče novih ploča i njihovih reprinta, one se uglavnom prodaju u trgovinama nosača zvuka, a cijene im se kreću od 130 kuna pa nadalje. 

Budućnost je u 3D printanju?

Tržište ploča naglo se probudilo, ali nije sve tako ružičasto. Strojevi na kojima se ploče rade tj. prešaju sve su stariji, a rezervne dijelove sve je teže nabavljati pa svijet vapi za novom tehnologijom. Jedan od prijedloga je i izrada ploča 3D printerima što zvuči izgledno s obzirom da takvi printeri postaju tehnološki sve bolji, a i cjenovno pristupačniji. 

Osim 3D printanja, neki su se okrenuli i moderniziranju starih preša. Jedna kanadska kompanija uložila je milijun dolara u projekt moderniziranih preša, a svoje će postignuće predstaviti krajem godine. 

Ako je suditi po dosadašnjem iskustvu, ploče zasigurno imaju budućnost. Ako je "staroj dami" uspjelo nadživjeti konkurentsku audio kasetu pa praktički i CD, ne sumnjamo da će na tržištu i dalje nalaziti svoje mjesto. 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message