Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
49 komentara

Najviše maturanata htjelo na logopediju, 'ekonomija' u krizi

Čak se 828 maturanata natjecalo za 50 mjesta na studiju logopedije, što će reći da ih se 16 borilo za jedno mjesto, a 303 ih je taj studij stavilo kao prvi izbor

Foto: Robert Anić/PIXSELL
49 komentara

Maturanti su, po prvi put uz pomoć umjetne inteligencije, izabrali što žele studirati.

U ponedjeljak su objavljene konačne rang-liste za upis kandidata na studijske programe. Kako pokazuju podaci koje je objavila Agencija za znanost i visoko obrazovanje, natjecalo se 33 257 kandidata, a pravo upisa ostvarilo je njih 24 048.

MINISTRICA DIVJAK: 'Rezultati mature dokazuju da sustav treba hitno mijenjati!'

Najviše ih želi na logopediju. Čak se 828 maturanata natjecalo za 50 mjesta na studiju logopedije, što će reći da ih se 16 borilo za jedno mjesto, a 303 ih je taj studij stavilo kao prvi izbor. Slijedi psihologija koju je želio studirati čak 3751 budući student, a upisat će ih 282. Trinest prijava po mjestu.

Prema omjeru broja prijava prvog prioriteta i kvote ove je godine najpoželjniji studijski program Logopedija Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U odnosu na protekle godine, kažu iz Agencije, značajnijih odstupanja nema, pa tako među pet najpoželjnijih studijskih programa prevladavaju oni iz polja zdravstva: Fizioterapija na Odjelu zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu, Izobrazba trenera (smjer: Kondicijska priprema sportaša) na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te Fizioterapija i Radiološka tehnologija na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu.

Najviše slobodnih mjesta ostalo je upravo ondje gdje ih ima najviše - na ekonomiji. Na stručnom izvanrednom studiju ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu ostala su 304 mjesta, a na izvanrednom sveučilišnom 271 mjesto. Stručni studij upisala su im 86, a sveučilišni 179 studenta.

Najmanji interes maturanti su pokazali za latinski jezik, upravni studij, te rumunjski i indologiju.

Posebnost je ovogodišnjih upisa, ističu iz Agencije, činjenica da je kandidatima pri upisu studijskog programa, po prvi puta, pomagao sustav koji koristi umjetnu inteligenciju – naime, kandidatima koji nisu ostvarili upis na željeni studijski program, sustav je automatski dao savjet za upis alternativnog studija.

Riječ je o sustavu jedinstvenom u svijetu, a kojega su, uz podršku Agencije za znanost i visoko obrazovanje, razvili  hrvatski poslijedoktorandi s prestižnih sveučilišta: Dejan Kovač sa Sveučilišta Princeton i Marin Drlje s češkog CERGE-a (Center for Economic Research and Graduate Education).

NOVI PROGRAM ZA UPIS NA FAKS Hrvat s Princetona studentima pomaže s upisima na fakultet

Foto: Bojan Haron Markičević/Start Dejan Kovač

Sustav funkcionira tako da maturantima pruža informacije prema njihovim željenim izborima, odnosno optimizira za njih listu sličnih programa koje bi mogli upisati s obzirom na bodove i preferencije.

- Ovo je prvi takav sustav u svijetu i vrlo smo ponosni! Svaki je maturant specifičan i svaka upisna godina se razlikuje od prethodne. Analizom milijuna zapisa iz prijašnjih godina, moguće je ne samo pronaći osobu koja je gotovo identična svakom aktivnom maturantu po bodovima nego i po izboru studijskog programa -objašnjava Dejan Kovač.

Foto: Bojan Haron Markičević/Start Marin Drlje

- Uzimajući u obzir bodove svake osobe, te trenutnu potražnju za svaki studijski program sustav može procijeniti optimalni izbor za svakog kandidata i dati mu/joj sugestije. Trenutno smo u zadnjoj fazi razvoja e-robota koji će svakom kandidatu interaktivno objašnjavati kako sustav funkcionira - dodaje.

Svrha je ovog sustava pomoći kandidatima da upišu studijski program u skladu s njihovim preferencijama.

 - Agencija za znanost i visoko obrazovanje kontinuirano radi na unaprjeđenju procesa prijave, a ovaj je projekt hvalevrijedan primjer kako možemo i trebamo surađivati s našim znanstvenicima u inozemstvu i pokazatelj da ovakve suradnje mogu biti višestruko korisne za hrvatsko društvo. Krajnji je cilj, dakako imati zadovoljne studente i u konačnici smanjiti stopu odustajanja od studija - zaključila je prof. dr. sc. Jasmina Havranek, v. d. ravnatelja AZVO-a.

 

Tema: Bolje obrazovanje 2019.

Možda vas zanima i ovo:
Message