Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
3 komentara

Nastavnicima u reformi najteže pada novi način vrednovanja

Ministrica Blaženka Divjak posjetila je III. zagrebačku gimnaziju u kojoj kreće eksperimentalna provedba kurikularne reforme, a ravnateljica Sudarević govorila je o izazovima u pripremama

Foto: Matija Habljak/PIXSELL

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak sa suradnicima posjetila je u petak III. zagrebačku gimnaziju kako bi zajedno s ravnateljicom Darkom Sudarević i profesorima te škole sudjelovala na prvome mentorskom posjetu toj školi u kojoj na jesen kreće eksperimentalna provedba kurikularne reforme.

 Ravnateljica Darka Sudarević izrazila je zadovoljstvo zbog posjeta ministrice Divjak njihovoj gimnaziji, koja je jedna od 74 hrvatske osnovne i srednje škole u kojima će na jesen početi eksperimentalna faza kurikularne reforme "Škola za život".

 Posvjedočila je da se već u posljednja dva do tri mjeseca nastavnici te gimnazije stvarno trude na online edukacijama, te da je to bila teška zadaća za nastavnike jer je kraj nastavne godine pa nije bilo lako uskladiti sve njihove obveze s dosta zahtjevnim edukacijama. Sudarević je zahvalila na posjetu i susretu 'uživo', koji omogućuje izravnu komunikaciju o ovoj važnoj temi.

 Na novinarsko pitanje što je nastavnicima najzahtjevniji dio reformskih procesa, ravnateljica Sudarević spomenula je novi način vrednovanja, uvođenje novih aktivnosti na kojima, rekla je, profesori te gimnazije već dugo rade, ali i ponovila kako je vrednovanje definitivno ono što će biti posebno izazovno i na čemu treba jako puno raditi.  

 Na početku uvodnog izlaganja ministrica Divjak podsjetila je kako je njezin radni put počeo u varaždinskoj gimnaziji gdje je predavala matematiku i fiziku te joj je, dodala je, svaki ulazak u školu pomalo i povratak u mladost.

 Kada je pak riječ o problemima s kojima se suočavaju škole, ministrica je parafrazirala početak Tolstojeva romana "Ana Karenjina", rekavši kako su "sve sretne škole slične i dijele neke stvari, a svaka nesretna škola nesretna je na svoj način".

Sretna škola - sretni i zadovoljni učenici, motivirani nastavnici te stečene kompetencije za život

 Na retoričko pitanje kakav bi bio opis sretne škola, ministrica je rekla da su u pripremama "Škole za život" rekli kako je to škola koja ima sretne i zadovoljne učenike, motivirane nastavnike te ona u kojoj znanja, vještine, samostalnost i odgovornost koje stječu učenici budu njihove kompetencije za život, odnosno da to bude škola za život, kako profesionalni, tako i osobni.

 Ravnateljici i nastavnicima III. gimnazije ministrica je zahvalila za hrabrost da sudjeluju u eksperimentalnoj provedbi kurikularne reforme i za uloženi trud. Divjak je sažela do sada učinjeno, a počela je s načelom koje koriste ona i njezini suradnici - a to je kontinuitet.

 Jer, objasnila je ministrica, nastavljamo sve što je ranije pripremljeno i razvijeno, nastavljamo na temeljima rada stotina stručnjaka, učitelja i profesora koji su pripremili puno dobrih projekata. Uz to, ocijenila je, želimo i kontinuirano nadograđivanje, a ta dva načela zajedno, vjeruje, garantiraju uspjeh budući da danas ne postoji ni vrijeme niti mjesto za linearnu reformu - najprije sve savršeno papirnato pripremiti, a nakon toga sve savršeno provesti. Osim toga, ocijenila je Divjak, za to nema vremena.

 Organizirane su javna i stručna rasprava, uređeni okvirni kurikulumi, kurikulumi za djecu s posebnim potrebama i za darovitu djecu, predmetni kurikulumi, način vrednovanja, a uvedena je i međunarodna recenzija. Sve je to bilo važno, ali, smatra ministrica, kada bi uspjeh reforme ovisio samo o toj 'papirnatoj podlozi', "bili bismo spremni jer stvarno znamo dobro pripremiti papire".

 Pitanje je pak kako to provesti pa zato, objasnila je ministrica, nije slučajno da je cijeli projekt nazvan "Škola za život", jer to nije samo škola za učenike, već i za sve nas. Drugo važno pitanje je praćenje provedbe reforme, tako da se svi rezultati praćenja opet stavljaju u novi ciklus nadograđivanja.

 Divjak je podsjetila kako je u siječnju ove godine upućen poziv školama da se prijave za eksperimentalni program, prijavilo se 215 škola, a među njima odabrane su 74 osnovne i srednje škole u kojima će na jesen početi eksperimentalna provedba reforme.

Uz eksperimentalni program i frontalno uvođenje informatike

 Ministrica je istaknula kako će se, uz eksperimentalni program, na jesen u škole frontalno uvesti informatika za koju je napravljen potpuno novi kurikulum, a paralelno se educiraju i profesori kako bi se informatika u pete i šest razrede osnovne škole uvela kao obvezni predmet.

 Spomenula je i podatak da se trenutačno online educira 6700 učitelja, suradnika i ravnatelja, i to šest do deset sati tjedno. Paralelno s tim procesima škole koje sudjeluju u eksperimentalnoj provedbi kurikularne reforme odlučile su kakva im oprema treba s izbornika, a kako je rekla ministrica, njezina pomoćnica Lidija Kralj uvjerava ju da će škole dobiti baš onu opremu koju su odabrale, naravno u gabaritima koji su dani.

 Divjak je napomenula kako je veliki naglasak stavljen na pripremu online materijala i eksperimentalnih udžbenika koji su sada svi predani, a neki su i recenzirani. Ministrica je istaknula kako je za učitelje i nastavnike najvažnije da budu autonomni, a za to trebaju biti sigurni u sebe, svoje znanje i vještine, ali i dovoljno otvoreni da potraže pomoć i suradnju kada to trebaju.

 Jedan od koraka u toj autonomiji je, objasnila je Divjak, i promjena legislative, među kojom je i Zakon o udžbenicima u kojemu će se, ustvrdila je, "definitivno maknuti ona srednjovjekovna odredba da učitelj ne smije koristiti ništa drugo osim propisanoga u katalogu". S tim u vezi, dodala je, dobra je vijest da bi već idući tjedan Hrvatski sabor trebao izglasati izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju, koji će urediti kurikularnu reformu kako bi se mogli prihvatiti svi kurikularni dokumenti, te ojačala uloga učitelja i ravanatelja.

Tema: Bolje obrazovanje 2018.

Možda vas zanima i ovo:
Message