Njegov šokantni eksperiment doveo je ljude do prvog cjepiva

Otkriće i izum cjepiva spasili su stotine tisuća života i poštedjeli milijune od raznih bolesti. Unatoč neutemeljenim kontroverzama o njihovoj upotrebi, cjepiva štite od smrtonosnih bolesti te su jedno od najvećih postignuća čovječanstva.

Otac imunologije, Edward Jenner, poznat je po radu kojim je u medicinu uveo cjepivo za velike boginje, a mnogi smatraju da je njegovo otkriće spasilo više života nego bilo koje otkriće do sada. Jenner nije bio prvi znanstvenik koji je otkrio cjepivo, no njegov je rad postavio temelje u području imunologije, a zaslužan je i za uvođenje riječi 'cjepivo' u znanstvenu literaturu.

Jenner je rođen na današnji dan 1749. godine, a ovaj mjesec je i 220. obljetnica bizarnog eksperimenta koji je doveo do otkrića cjepiva za velike boginje. 

U Jennerovo vrijeme velike boginje bile su vrlo opasna bolest. Jedna od tri zaražene osobe ne bi preživjele, a oni koji jesu ostajali su teško narušenog zdravlja. Jenner je opazio da osobe koje su u doticaju s kravama te se zaraze takozvanim kravljim boginjama ne dobivaju velike boginje. Kravlje boginje su uzrokovale samo blagu infekciju, no Jenner je pretpostavio da su osobe koje su obolile od ove bolesti imune na velike boginje.

Svoju teoriju odlučio je testirati na osmogodišnjem dječaku Jamesu Phippsu, koji nikada nije imao kravlje niti velike boginje. Inokulirao je dječaka gnojem iz rana Sarahe Nelmes, koja je imala kravlje boginje. Dječak je dobio blagu groznicu i osjećao se slabo 10 dana nakon inokulacije, no nakon tog, nije imao nikakvih smetnji.

Dva mjeseca kasnije, Jenner je dječaka zarazio velikim boginjama kako bi dokazao svoju teoriju. Dječak nije obolio. Jenneru je to bilo dovoljno da potvrdi svoju tezu te je nastavio s eksperimentima koji su se pokazali uspješnima. Četiri godine kasnije, britanska vlada je svima omogućila besplatno cijepljenje. 

Važnost Jennerovog otkrića nije samo istrebljenje velikih boginja, za koje je Svjetska zdravstvena organizacija 1979. godine objavila da ih više nema u prirodi, nego i razvoj ideje cijepljenja kao zaštite od zaraznih bolesti.