Okupljamo stručnjake treći put: Obrazovanje je tema br. 1

Kakva je poslovna budućnost za današnje mlade u Hrvatskoj? Hoće li se sve svesti na poslugu tijekom turističke sezone i hoće li nam se država kolektivno iseliti u Irsku?

Ova i slična pitanja muče mlade koji u Hrvatskoj baš ovih dana počinju pripreme za maturu, upise na fakultete, ili razmišljaju o odabiru srednje škole koja će im biti najbolja odskočna daska za bolji život. Broj onih koji su dosad već otišli i već pronašli bolji život u inozemstvu morao bi potaknuti mnogo brže i efektnije reforme u svakom aspektu ovog društva, a tome što je mladima potrebno da svoju struku brzo i kvalitetno dugoročno unovče razgovarat ćemo na trećoj konferenciji “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska”.

-----> ---> Broj mjesta na konferenciji je ograničen. Prijavi svoj dolazak već danas!

Hoće li Hrvatska postati skladište za robote?

Najveća konferencija o obrazovanju bit će 28. svibnja u Obrtničkoj komori u Zagrebu, a što nude mladima, ali i onim malo starijima, koji grade život u Hrvatskoj, pitat ćemo najveće hrvatske poslodavce, predstavnike svih najvažnijih državnih institucija, sveučilišta, srednjih škola, ali i uspješne mlade poduzetnike koji su upravo Hrvatsku odabrali za svoj poslovni put.

Naime, statistike i brojke vrlo su jasne - zemlje koje ulažu u razvoj obrazovanja sukladno razvoju ekonomije, tehnologija, ali i društva u cjelini, pokazuju značajno bolje ekonomske rezultate od onih koje to iz raznih razloga ne čine. A posljedice neulaganja u obrazovanje, te nastavno u znanost i visoko obrazovanje, već sad su vrlo vidljive i vrlo bolne - primjerice, u Hrvatskoj je lani zabilježen pad visokoobrazovanih građana u dobi od 30 do 34 godine - sad ih je 28,7 posto i pri dnu smo EU ljestvice.

Mladi inovator i sad već uspješan poduzetnik Albert Gajšak predstavio se na 2. konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska"

Iz Hrvatske najviše odlaze oni d 18. do 25. i 30. godine života, u koje je, u krajnjoj liniji država ili, ako se radi o privatnim školama, njihovi roditelji, uložili ogroman novac da se školuju za zanimanja s kojima se u Hrvatskoj neće moći zaposliti, ili će se zaposliti za značajno manji novac nego, primjerice, u Austriji, dakle, tek dva-tri sata od Zagreba.

Hoće li u Hrvatskoj ostati pogoni stranih tvrtki u kojima neće biti ljudske ruke već isključivo robotizirana proizvodnja?

Pridružite nam se i potražite odgovore na najvažnija pitanja.

Partneri konferencije su Obrtnička komora Zagreb, Raiffeisen banka, HEP, INA, T-HT i Hrvatska pošta.