Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
1 komentara

Ocjene ne pokazuju realno znanje đaka u osnovnoj školi

Poznati varaždinski profesor matematike Branko Topić i voditelj priprema za državnu maturu ističe kako su djeca zatrpana sadržajem, a da problemi s ocjenjivanjem počinju već u osnovnoj školi

Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
1 komentara

Podaci pokazuju kako Hrvatska na razini osnovne škole ima najmanji fond sati matematike u Europi. Program je ostao isti, temelji nisu dobri, pritisak roditelja je da dijete ima što bolje ocjene, pogotovo u nižim razredima.
Tamo su samo odlikaši i vrlo dobri. Onda dolaze viši razredi i predmetna nastava pa nastane šok. Imam dojam da su ocjene u osnovnim školama dosta ‘nategnute’ i ne pokazuju realno znanje učenika, kaže poznati varaždinski profesor matematike Branko Topić (66).
On je i nakon umirovljenja nastavio raditi u Seminarima Topić u Varaždinu, gdje vodi seminare koje je pokrenuo prije 35 godina s ciljem da učenicima olakša polaganje prijamnih ispita na fakultetima.
S drugim polugodištem intenzivno počinju pripreme za maturu u cijeloj zemlji, a prof. Topić ističe kako je vrlo važno kontinuirano raditi za taj važan ispit i upis na fakultet. U varaždinskom Seminaru, koji počinje prvu subotu u listopadu, učenike pripremaju za obavezne i izborne predmete.

Foto: Borna Filic/PIXSELL
- Netko će zasigurno reći: ‘Pa što će im pripreme?’. Nije to baš tako jednostavno. Naime, njih u školi svakog tjedna čeka od 15 do 19 predmeta i uz tu silnu šumu koja je pred njima treba se pripremiti za maturu. Maturantima nakon nastave ostaje 15 dana za pripreme do polaganja prvih predmeta na maturi. Neki se sami pripremaju, međutim, velik dio djece, barem trećina njih, a možda i više, pohađa dodatne pripreme - kaže profesor, na čijim seminarima s učenicima rade mentori i savjetnici odgovarajuće struke.
A oni koji se sami pripremaju za maturu uglavnom vježbaju rješavajući zadatke s prošlih matura. No problem je, dodaje, što se dio zadataka ponavlja, a dio zadataka je potpuno novi:
- Logično je također da učenik za dvije, tri ili četiri godine zaboravi dio gradiva. Pa i mi koji predajemo moramo gradivo ponoviti, pripremiti se, a kamoli djeca koja imaju puno izazova koji im odvlače pozornost od škole.

'Znatno je pala kvaliteta znanja'

- Seminare polazi između 130 i 150 učenika. Interes je prije bio puno veći nego danas jer su nekadašnji prijamni bili teži nego današnja državna matura. Pogotovo matematika. Današnji maturanti vrlo bi teško rješavali ondašnje testove - kaže iskusni predavač, koji smatra kako problemi s ocjenjivanjem počinju već u nižim razredima osnovne škole.
- Meni se ideja o maloj maturi na kraju 8. razreda veoma svidjela. Mislim da je i učiteljima dosadila borba s vjetrenjačama. Ako si strog, onda si na tapeti roditelja, gnjave te, prijavljuju inspekcijama. Mnogim učiteljima to dosadi pa daju učeniku peticu. Dijete je sretno i roditelji su sretni, ali se onda pojavljuje problem u srednjoj školi, iako su i tu kriteriji značajno olabavili u odnosu na školstvo prije 30 godina - kaže B. Topić i dodaje da je nakon 1996. godine značajno pala kvaliteta znanja učenika te da iz škola izlaze generacije s vrlo malo trajnog znanja.
Topić objašnjava da ne zna kako će biti s ovom reformom jer je počela vrlo ishitreno, ali smatra da je prije ulaska u reformu trebalo istražiti kakvi su današnji učenici i kakvi bi im načini poučavanja najviše odgovarali. Potom bi trebalo krenuti u rasterećenje školskih programa te značajno smanjiti broj predmeta.
- Malo zemalja u svijetu ima toliko predmeta kao mi. Trebalo bi napraviti nekih 5-6 fiksnih predmeta te puno izbornih predmeta. Bilo je nekih promišljanja o tome, ali uvijek se to razvodnilo jer će netko ostati bez posla - dodaje profesor.
- Druga priča je naših šest olimpijaca od 30.000 učenika u generaciji. Ne mogu oni biti ogledalo školskog sustava. Oni su najčešće rezultat rada njihovih nastavnika i potpore roditelja u razvijanju talenta. Centri izvrsnosti, a sve više ih je u Hrvatskoj, značajan su pomak prema naprijed - zaključuje profesor Topić.

'Roditelji previše bdiju nad djecom'

Djeca su danas, nažalost, gotovani. Ja bih prvo malo promijenio roditelje. Naravno, i sebe, ali za mene je prekasno. Ključno je što danas roditelji previše bdiju nad djecom. Mnogo djece živi pod staklenim zvonom i sve njihove poteškoće rješavaju roditelji. Djeca su predugo uz njih i nemaju se kad osamostaliti, a to se reflektira i na školstvo. Previše vremena su pred računalom, a bez dugotrajnog i upornog rada nema trajnih znanja, kaže Topić.

Tema: Bolje obrazovanje 2019.

Možda vas zanima i ovo:
Message