Prof. Damir Bakić: 'Boras nam ostavlja lošu sliku sveučilišta'

Profesor Damir Bakić je jedini protukandidat Damiru Borasu, sadašnjem rektoru Sveučilišta u Zagrebu. S Bakićem smo razgovarali o problemima na Sveučilištu, njegovoj kandidaturi, programu i aktualnom rektoru.

Kada ste se i zašto odlučili upustiti u utrku za rektora?
Odluka nije bila laka. Odlučio sam se početkom akademske godine, najviše na poticaj mnogih kolega i prijatelja. Zaključili smo da je upravljanje sveučilištem u krizi te sam pristao prihvatiti tu odgovornost.

Koji su, po Vama, najveći problemi Sveučilišta u Zagrebu?
Najveći problem nalazi se u načinu na koji se upravlja Sveučilištem. Danas je ono daleko od toga da bude odgovorno i transparentno te je zapravo otuđeno od temeljnih akademskih procedura, koje su zanemarene. Potrebna nam je radikalna promjena.

Kako zamišljate Sveučilište nakon svog mandata?
Otvorenim i potpuno slobodnim od tekućih prijepora, nesporazuma i problema koji su proizašli iz načina upravljanja. Zamišljam da ćemo u duhu tolerancije i demokracije otvoriti sva pitanja koja trebamo.

Što mislite o problemima na Hrvatskim studijima?
Oni su višestruki. Sasvim je evidentno da status sveučilišnog odjela odudara od zakona koji predviđa da odjeli djeluju u jednom znanstvenom polju ili interdsiciplinarnom području, a Hrvatski studiji djeluju unutar sedam ili osam polja. Nakon što riješimo status, moramo s kolegama vidjeti kako će se Studiji profilirati kao sastavnica koja nama treba, a čiji se programi neće preklapati s programima drugih sastavnica.

Trenutno imamo, primjerice, tri studija filozofije: na Filozofskom fakultetu, Hrvatskim studijima i Fakultetu filozofije i religijskih znanosti: mislite li, dakle, da se oni trebaju razlikovati?
Apsolutno. Slična je situacija i sa studijima psihologije i sociologije. Nema smisla da imamo podudarne programe, već moramo izraditi programe koji će se međusobno prožimati.

Dolazi nam vrlo mali broj inozemnih studenata. Kako biste povećali taj broj?
Moramo povećati i odlaznu i dolaznu mobilnost naših studenata. Nužno je, stoga, povećati ne samo broj kolegija koji se izvode na engleskome jeziku, već i studija, kao što je primjer studij medicine na engleskome jeziku. 

Koje su sve odrednice Vašeg programa?
Prvo nešto što u normalnim okolnostima ne bi bilo ni potrebno, a to je da reafirmiramo svoje vrijednosti, procedure i tijela. Sveučilište moramo otvoriti ne samo prema javnosti, nego i prema medijima. Za početak bih sjednice Senata otvorio za predstavnike medija. Građani danas jedva imaju ideju o tome što sve imamo na Sveučilištu te koji su naši uspjesi. Druga važna odrednica je unaprjeđenje nastave, ne samo korištenjem novih tehnologija, nego i većim angažmanom profesora. Trebamo unaprijediti izbornost i suradnju, što znači ne samo uvesti nove programe, nego uspostaviti i široku mrežu izbornih predmeta koji će biti ponuđeni svim studentima svih fakulteta. Važno je afirmirati i rad studentskih tijela što bismo započeli osiguranjem financijske autonomije Studentskog zbora. Planiram uvesti i instituciju studenta - pomoćnika rektora, kako bi omogućili bolju komunikaciju sa studentima.

Kako komentirate različite cijene za iste usluge koje studenti različitih fakulteta plaćaju?
Bez daljnjega je potrebno ukloniti sve barijere pa i financijske, a s druge strane tamo gdje postoji opravdanje za naplaćivanje nekih naknada, nužno je uskladiti te naknade na razini Sveučilišta.

Rektor Boras je tužio studenta…
Zaista se radi o vrlo tužnom događaju koji se nije smio dogoditi. U nekom momentu je rektor rekao da je spreman povući tužbu ako se student ispriča, no mislim kako je rektor taj koji bi se trebao ispričati i to ne samo studentu već cijeloj akademskoj zajednici u čije je ime podnio tužbu. Tim više, što je tužba podnesena mimo svih tijela i procedura.

Rektor često tuži i medije. Kako to komentirate?
Sada je već manira rektora Borasa da putem odvjetničkog ureda tuži i novinare. Rektor bi trebao štititi ugled sveučilišta, a ovim ga načinom ruži. Kao što, na primjer, dvije godine nije odgovorio ni na upite pučke pravobraniteljice, koja je podnijela 20-ak upita i svaki put ostala bez odgovora. To je apsolutno nezamislivo i ne bi se smjelo događati.

Svake godine pada rejting Sveučilišta u Zagrebu? Kako bi se on mogao poboljšati?
Prije svega moramo znati ljestvice na različite načine mjere postignuća nekog sveučilišta. Ako imate ljestvicu koja mjeri broj određenih publikacija u znanstvenim časopisima prema omjeru zaposlenika, takav je način za nas nepovoljan jer nismo usko profilirano sveučilište. Međutim, moramo intenzivirati znanstveni rad te stoga moj program uključuje uspostavljanje mjerila kojima ćemo vrednovati i poticati znanstvene iskorake. 

Smatrate li spornim činjenicu da je rektor sam sebi isplatio novac za projekt?
Apsolutno je neprimjereno natjecati se s pozicije rektora na natječajima unutar sveučilišta. 

Boras se zalaže i za sveučilište jakih dekana. Što mislite o toj ideji?
Moram priznati da ne znam što rektoru znači ta sintagma. Jasno je da dekani svoju dužnost moraju obavljati odgovorno demokratično i transparentno. Ako pri tom rektor misli da sastavnice moraju sačuvati svoju pravnu osobnost, slažem se s tim. Međutim, važno je da se Sveučilište horizontalno funkcionalno orijentira. 

Obrazujemo puno ekonomista i pravnika, a malo STEM-ovaca? Mislite li da Sveučilište mora mijenjati kvote?
Radi se o važnoj i delikatnoj temi o kojoj Sveučilište i fakulteti moraju raspravljati u suradnji s Ministarstvom. Kvote moramo definirati sukladno potrebama društva. Moramo gledati ne samo trenutno stanje tržišta, već i trendove u budućnosti. S druge strane, nije zahvalno smanjivati kvote u trenutku kad je financiranje fakulteta definirano brojem studenata. Takav proces mora biti plod politike definirane na partnerskim temeljima.

Jeste li izabrali prorektore i kada ćete ih predstaviti?
Prorektorski tim gotovo je definiran, no neki razgovori još uvijek traju. Iako mi procedura omogućuje da prorektorski tim predstavim tek u listopadu, htio bih svoj tim predstaviti Senatu i znatno prije izbora. 

Kako planirate dobiti podršku senatora?
Senat ću pozvati da preuzme odgovornost. Do sad je doista bio pasiviziran. Senat mora biti uključen u rješavanje svih problema, premda se oni ticali samo jedne sastavnice. Danas je Senat otuđen od fakulteta i zajednice. Zajedno moramo promijeniti atmosferu na Sveučilištu.

Čiju ste podršku dobili u kandidaturi?
Svog matičnog, prirodoslovnog područja, te Akademije dramske umjetnosti i Fakulteta organizacije i informatike. 

Zašto niste tražili podršku Filozofskog fakulteta?
Suradnici i ja smo zaključili da je bolje i izazovnije otići na neki drugi humanistički fakultet. Poznato je kako sam kolegama s Filozofskog pružao podršku u krizi 2016. godine. Poznato je, s druge strane, i da FFZG nije bio sklon dati podršku profesoru Borasu niti mu produžiti ugovor o radu. U tim okolnostima, činilo mi se da je tražiti podršku FFZG-a preočit potez u opoziciji sadašnjeg rektora. Nisam želio dobiti podršku koja bi se činila kao neslaganje s politikom profesora Borasa, nego onu koja će biti adresirana na mene.

Kako biste riješili pitanje školarina?
Cijene školarina nacionalno su pitanje i vrlo je teško govoriti što sve utječe na njih. S ministarstvom moramo rješavati sva financijska pitanja i ekonomski status naših studenata.

Blaženka Divjak je, kao kandidatkinja za rektoricu, u svome programu imala otvaranje Centra za karijere. Kakav je Vaš stav o takvome centru?
U mandatu rektora Bjeliša bila je zamisao otvoriti službe koje bi bile potpora i servis i studentima i nastavnicima. Mnogi od njih nisu zaživjeli ili je njihovo djelovanje zamrlo. U funkcionalnom smislu takvi centri moraju biti prisutni i na Sveučilištu.

Mislite li da sveučilište mora biti sekularno?
Apsolutno.

A mislite li da određene klerikalne grupacije vrše utjecaj na Sveučilište u Zagrebu?
Budući da, osim kao član Senata, ne sudjelujem u upravljanju Sveučilištem, to mi je teško reći. Moramo biti svjesni da je Katoličko-bogoslovni fakultet regulama sastavnica Sveučilišta i da je sasvim normalno da artikulira svoje stavove unutar Sveučilišta. No, jedna je činjenica djelovanje KBF-a, a druga apsolutna sekularnost na sveučilištu.

Mislite li da Vas javnost drukčije gleda jer se Vaša supruga Nevenka istaknula u prosvjedima na zagrebačkoj Savici i kolika je njezina uloga u Vašoj odluci da se kandidirate za rektora?
Ponosan sam na njezin aktivistički angažman, a bez njezine podrške moje kandidature ne bi niti bilo. Čuo sam nažalost priče kako je naš svjetonazor radikalan, što nema veze sa stvarnošću. Naš angažman u obrani parka na Savici bio je isključivo aktivističke naravi.

Kako gledate na projekt Micro:bitova koje vodi Vaš brat Nenad?
Često me to pitaju. Imam ogromno poštovanje prema njegovom projektu. Radi se o ogromnom ulaganju energije, vremena i financijskih sredstava te pozdravljam tu inicijativu. U jednom dijelu sam imao rezerve prema brzom uključivanju to projekta u okrilje ministarstva. Bio bih sretniji da se to dogodilo po proceduri koja bi u startu definirala ulazak privatnih inicijativa u naš obrazovni sustav jer mi se čini da bi, nepripremljenim uvođenjem takvih stvari, mogli stvoriti presedane koje bi mogle iskoristiti i inicijative koje ne bismo voljeli vidjeti u obrazovnom sustavu.

Kako gledate na rektora Borasa: što nam on ostavlja?
Ostavlja nam prilično mnogo nemira, prijepora i problema na Sveučilištu, lošu atmosferu opterećenu unutrašnjim problemima, a malo posvećenu unaprjeđenju znanstveno-istraživačkog radu. Ostavlja nam i okrnjen ugled Sveučilišta s lošom slikom u javnosti. Moramo puno učiti da vratimo ugled našem sveučilištu i pozivu. 

Kako shvaćate sveučilišnu autonomiju?
To je prvenstveno koncepcija koja nam osigurava slobodu kritičkog promišljanja i iznošenja naših stavova; svih nastavnika i svih studenata. I općenito, sveučilišna autonomija je kategorija koja se prvenstveno odnosi na akademske dimenzije našeg djelovanja: istraživanje, poučavanje, ustrojstvo... U svemu ostalom, osobito u upravljanju povjerenim nam javnim novcem, uz bok autonomiji idu i odgovornost i apsolutna transparentnost. U toj sferi autonomija nipošto ne može biti izlika za neodgovorno upravljanje.

Što će biti Vaš prvi potez?
Učinit ću sve u svojoj moći da Sveučilište i sva njegova tijela otvorimo prema javnosti i sastavnicama.

Za kraj, kako biste se predstavili javnosti?
Kao profesor kojem je istinski stalo do studenata i sveučilšta.