Tech

Komentari 7

S infracrvenim lećama uskoro ćemo lako gledati i u mraku

S infracrvenim lećama uskoro ćemo lako gledati i u mraku

Zahvaljujući grafenu od više slojeva znanstvenici rade na senzoru koji će se moći ugraditi u leće ili mobitele. To znači da vojnici neće morati nositi posebne naočale

Znanstvenici sa Sveučilišta u Michiganu rade na razvoju pametnih leća koje bi onome tko ih nosi mogle omogućiti infracrveno noćno gledanje, kao što vojnici imaju uz posebne naočale. 

Tajna je u grafenu koji se može ugraditi unutar leće i iskoristiti za izradu senzora koji lovi ultraljubičasto, vidljivo i infracrveno svjetlo. Već su izradili prototip koji je manji od nokta, a stručnjaci kažu da će se u budućnosti moći ugraditi u leće za vojnike i ostale koji trebaju gledati u mrklom mraku. 

Klasični infracrveni detektori imaju hlađenje što pojačava njihovu učinkovitost, piše Wired. Što je infracrveno zračenje dalje od vidljivog spektra senzor mora biti hladniji te zbog toga razni sustavi moraju imati različite tehnologije kako bi uhvatili sve dijelove spektra. A ovdje se pojavljuje grafen, koji to sve može bez problema. No, dosad je bilo teško natjerati grafen da upije dovoljno svjetla (tek 2,3 posto) kako bi bio iskoristiv kao senzor. Na Sveučilištu su osmislili novi pristup s više slojeva grafena, od kojih je jedan nabijen. Infracrveno svjetlo koje ga je pogodilo, oslobodilo je elektrone koji su prošli kroz barijeru i na donji sloj.

Zhaohui Zhong kaže kako višeslojni pristup može dovesti do izrade ultratankih senzora koji će se moći ugraditi u leću ili u telefone. Dodaje da se i prototip, koji je već poput nokta na malom prstu, može dodatno smanjiti, a sustav ne treba sofisticirano hlađenje. 

- Ugradimo li to u leću ili u neku drugu nosivu elektroniku - možemo značajno proširiti mogućnosti vida - kaže Zhong i dodaje da možemo dobiti dodatni način interakcije s okolinom. Znanstvenici u izradi prototipa koriste jedno od svojstava grafena, a to je reakcija na fotone. 

Što je grafen?

Grafen je tanka ugljikova struktura debljine jednog atoma, nešto poput tanke plahte u kojoj su atomi ugljika organizirani u strukturu pčelinjeg saća. Iz ugljika su ga izdvojili Andre Geim i Konstantin Novoselov, koji su za to dobili i Nobelovu nagradu. Materijal ima vrlo specifična elektronička, optička i mehanička svojstva. Vrlo je čvrst, može se rastezati i pritom mijenjati svojstva. Reagira s elektromagnetskim valovima raznih frekvencija, što čini vrlo izglednijim sve veću primjenu u optičkim tehnologijama.