U svakoj našoj generaciji imamo barem desetak novih ‘rimaca’, kaže nam Ivan Vlainić, nastavnik u Srednjoj strukovnoj školi Samobor.
Naravno, spoj kreativnosti i fokusa kakav ima Mate Rimac jedinstven je, no inovacije kojim se bave današnji učenici ove škole, pod mentorstvom prof. Vlainića i njegovih kolega, jednako su vrijedne i međunarodno priznate kao i one sad već priznatog poduzetnika.
U Silicijskoj dolini
Tim poduzetničkim putem kroz inovacije krenuli su i Lovro Stipanović, Martin Sokolović i Josip Oroz, donedavno također učenici Ivana Vlainića u samoborskoj Strukovnoj školi. Danas su studenti FER-a, TVZ-a i Prometnog fakulteta, a Josip i Lovro paralelno su pokrenuli tvrtku. Jedan od prvih poduzetničkih projekata im je 3D znanstvena podmornica, koju su razvili s Vlainićem kao mentorom, a za koju su dosad dobili mnoge nagrade.
Jedna od tih nagrada bilo je i 10.000 kuna koje su osvojili na natječaju Hrvatske udruge poslodavaca “Poduzetnik budućnosti”.
Cijeloživotno obrazovanje
- S tim smo novcem otišli u Silicijsku dolinu i stekli iskustva koja danas dečkima mnogo znače - kaže Ivan Vlainić pojašnjavajući kako je vrlo važno pružati učenicima mogućnost da ostanu zapošljivi i deset godina nakon završetka škole, kao i mogućnost cjeloživotnog obrazovanja.
'Pametne kuće'
- Zato smo prije četiri godine krenuli s kurikulumom ‘Pametne kuće’. Danas buduće elektroinstalatere učimo kako da vam u cijeloj kući postave instalacije povezane najsuvremenijim tehnologijama na centralno računalo te vama omogući maksimalnu udobnost, ali i energetsku učinkovitost objekta - pojašnjava Vlainić, koji ističe da je vrlo važno stalno unapređivati kurikulume u školama, ne čekajući da ih pošalje ministarstvo. Osim toga, ističe on, ne treba se bojati reformi.
- Moramo se kretati naprijed. Ja u strukovnom obrazovanju vidim pomake, bolje surađujemo s Hrvatskom gospodarskom komorom, ali moglo se i više učiniti - ističe Vlainić.
A dio te reforme, s kojom idemo naprijed, su i Marko Dodić (17), učenik Klasične nadbiskupske gimnazije u Zagrebu, te Dorotea Marija Detelić iz velikogoričke Ekonomske škole.
Njihovi projekti na natječaju “Poduzetnik budućnosti” osvojili su po 25.000 kuna.
- Mi smo jedina gimnazija čiji je projekt osvojio nagradu - kaže nam Markova razrednica i nastavnica hrvatskog jezika Marina Čubrić. Iako prolazi zahtjevan klasični gimnazijski program, Marko je nagradu osvojio za “pametnu zebru”, rad iz STEM područja, koje čak i ne sluša na nastavi. Njegova ideja, koju je zaštitio i patentom, pješački je prijelaz koji solarnim panelima puni grijače koji otapaju snijeg i led te osiguravaju siguran prijelaz. Dodatna energija usmjerava se i u osvjetljenje samoga prijelaza.
- Stalno radim na nekim idejama. Volio bih da ovaj projekt mogu i ‘oživjeti’, da u suradnji s Gradom ili nekom lokalnom upravom postavim model te zebre na neku prometnicu te ga testiram - ističe Marko koji trenutačno pokušava prikupiti novac za daljnje faze projekta.
Zanima ih poduzetništvo
Slično razmišlja i maturantica Dorotea Marija, koja je nagradu osvojila projektom “Melem-kapice” - navlake za glavu koja bi imala valjke za masažu te sustav za eterična ulja kojima bi se smanjivala glavobolja.
- Odmalena imam problema s glavoboljama. Najviše mi pomaže kad si masiram sljepoočnice i inhaliram eterična ulja. Tako mi je palo na pamet da bi mi život bio lakši s ovakvom kapicom - kaže Dorotea Marija, kojoj je nastavnik ekonomske grupe predmeta Igor Skupnjak pomogao da raspiše ideju i javi se na natječaj.
- Osim nagrade kojom smo osigurali informatičku opremu za školu i Doroteu Mariju, HUP nas je spojio i s poduzetnikom koji nam je držao predavanje o izazovima posla i koji će se možda uključiti u ostvarenje ove ideje - kaže Skupnjak.
I Dorotea Marija i Marko nastavak obrazovanja vide u poduzetništvu. To nam daje najbolju mogućnost da razvijemo svoje projekte i pokrenemo posao, istaknuli su oboje. Slično nam kaže i Vlainić. Upravo je on Mati Rimcu savjetovao da se obrazuje na poduzetničkom području kako bi dobio široko znanje za razvijanje posla.
- Učenici moraju znati razviti ideju do same komercijalizacije. Tako dobivaju temelj za kompletno poslovanje - zaključuje.
