Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
130 komentara

Na Mjesec su ponijeli Titovu poruku o bratstvu i suradnji

Misija Apollo 11 je prije 50 godina prvi puta odvela ljude na neki svemirski objekt koji nije Zemlja. Milijarde su pratile tada trojicu hrabrih astronauta. Tim povodom donosimo vam priče o misiji koja je obilježila generacije

Foto: Privatni album/24sata
130 komentara

Zaista ne znam što ću osjećati u trenutku kad napokon budem gore. Ne znam što ću reći, rekao je astronaut Neil Armstrong netom prije nego je prije 50 godina, skupa s kolegama Buzzom Aldrinom i Michaelom Collinsom sjeo u komandni modul na raketi Saturn V i krenuo gdje nitko nikada prije nije bio.

16. srpnja 1969. godine u 14 sati i 32 minute i službeno je započela misija Apollo 11. Misija koja je slijetanjem na Mjesec obilježila generacije i generacije ljudi i kojoj se dan danas još dive mnogi znanstvenici.

24sata | Autor: 24sata Foto: 24sata Neil Armstrong, Michael Collins i Buzz Aldrin u odijelima u kojima su otputovali na Mjesec

- To je najznačajniji događaj u nedugoj povijesti ljudskog roda i mogao bi se usporediti samo s trenutkom kada se život iz prvobitnih oceana preselio na čvrsto tlo. Tada je počela pretpovijest svijeta. Sada smo možda u pretpovijesti jednog novog svijeta budućnosti - rekao je tada Wernher von Braun, direktor Svemirskog centra u Huntsvilleu i glavni inženjer zadužen za raketu koja je odvela trojicu astronauta prvi puta na neku površinu koja nije Zemljina.

A sve to je i koštalo. Slanje prvih ljudi na Mjesec stajalo je NASA-u 350 milijuna dolara. Lansirana raketa Saturn V koštala je 185 milijuna, komandni modul 55, a lunarni modul 41 milijun dolara. Tome treba dodati još i gorivo te održavanje instalacija za kontrolu leta na Zemlji koje je koštalo 69 milijuna dolara. Tada je misija Apollo 11 bila najskuplja misija u povijesti NASA-e. Štoviše, troškovi misije su bili veći od svih ostalih svemirskih misija zajedno. Od samog osnutka NASA-e potrošeno je oko 24 milijarde dolara na slanje čovjeka na Mjesec.

Vrlo blizak tih godina s von Braunom bio je istaknuti hrvatski stručnjak za astronautiku Josip Kotnik koji je ujedno dizajnirao i žiroskop koji se koristio u misijama Apollo.

Foto: Privatni album Wernher von Braun (lijevo) glavni je inženjer rakete i Josip Kotnik (desno) dizajner žiroskopa za misiju Apollo 11

Kotnik je dugo vremena sudjelovao u pripremama za misiju Apollo 11, bio je izuzetno blizak i sa astronautima, a specijalno je za Večernji list iz dana u dan donosio nove informacije.

Izvijestio je tada Kotnik kako su se astronauti probudili oko 9.30 sati po hrvatskom vremenu. Potom su u zgradi Centra za svemirske letove s ljudskom posadom imali obilan doručak, finalni liječnički pregled i odijevanje svemirskom odjećom.

- Poseban automobil ih je odvezao na lansirni kompleks 39 gdje stoji raketa Saturn V teška 3100 tona. Dva i pol sata prije lansiranja astronomska trojka ušla je u komandni modul. U 14.32 sati Saturn V uzlijeće okomito, zatim neznatno skreće prema istoku - napisao je tada Kotnik događanja iz sekunde u sekundu.

Trojica astronauta su praktički mjesec dana bila odvojena od svijeta. Sin Josipa Kotnika, Zoran Kotnik, ispričao je za 24sata sva svjedočanstva svoga oca.

24sata | Autor: 24sata Foto: 24sata

- Pričao mi je da su morali prilagoditi svu prehranu onoj kakvu će imati u svemiru, a uz to su morali biti u karanteni. Nisu izlazili van. Po 14 sati su provodili u simulatoru, vježbajući. Svaki dan su išli na liječničke preglede. Oni su mjesec dana bili odvojeni od svijeta. Jedini put kad su se pojavili pred očima javnosti bilo je na presici prije polijetanja, ali i tada novinari nisu smjeli biti s njima u sobi nego su pitanja postavljali putem mikrofona, a na televizoru su vidjeli astronaute - priča nam Zoran Kotnik.

Tih dana cijeli svijet je poludio za Apollom 11. Uoči lansiranja na prilazima Cape Kennedyju stotine tisuća posjetilaca podiglo je šatore kako bi promatralo početak najvećeg svemirskog spektakla. Kako se tada pisalo, mjesto za postavljanje šatora našli su samo oni koji su u okolicu centra doputovali čak tjedan dana prije. Ostali su morali biti u improviziranim kampovima 50-ak kilometara od centra.

Foto: Privatni album Josip Kotnik sa maketama rakete Saturn V i lunarnim modulom

Velika Britanija te godine izradila je posebne novčiće obilježavajući tako ovaj veliki pothvat, popularne su bile igračke, olovke, bilježnice, naljepnice pa čak i odjeća. U Rimu je te godine počeo i tjedan mode u kojem su talijanski kreatori prikazali svoje kolekcije za jesen i zimu, naravno, s tematikom osvajanja Mjeseca. I poznati muzej voštanih figura Madame Tussaud u Londonu izložio je figure od voska Armstronga i Aldrina. Među najnevjerojatnijim posvetama Apollu 11 bila su tematska vjenčanja u Las Vegasu.

Ni u tadašnjoj Jugoslaviji nije bilo ništa drugačije. Večernji list je te godine imao i nagradnu igru u kojoj su čitatelji pogađali koje će riječi izreći Neil Armstrong kada stupi na Mjesec te u koje će vrijeme točno u sekundu sletjeti lunarni modul. Nagrada je bila čak milijun dinara.

Kako je cijeli svijet poludio za Apollom 11 tako je i su i mnogi državnici shvatili važnost ove misije. Prilikom lansiranja želje za uspjehom iskazali su i mediji u SSSR-u, ljutom protivniku SAD-a u tzv. svemirskoj utrci, a među čestitarima bili su i Papa Pavao VI., njemački i britanski političari te Josip Broz Tito.

- Neka ovo grandiozno ispunjenje drevnog sna ljudskog roda, stupanje na daleko tlo Mjeseca, tog prvog susjeda svih nas, približi ostvarenje vjekovne težnje čovječanstva da živi u miru, bratstvu i suradnji - stoji u poruci koju je predsjednik tadašnje SFRJ poslao NASA-i.

Titovu poruku, skupa s porukama ostalih državnika, zapisane na mikrofilmu su na Mjesec ponijeli astronauti.

Foto: NASA

Bio je to tek početak misije, ali jednako dramatičan kao i ostale faze misije. Ponajviše jer neka od ranijih Apollo misija i testiranja nisu prošla dobro. U prvoj misiji Apollo, samo dvije godine prije Apolla 11, trojica astronauta poginula su u požaru prilikom testiranja. Iste godine u drugom testiranju poginuo je još jedan astronaut.

Iako je lansiranje prošlo u najboljem redu, drama se nastavila i u sljedećim danima jer je još trebalo točno usmjeriti module prema Mjesecu. Kotnik je tada pričao kako bi u potpunosti promašili Mjesec da su za samo jednu dvanaestinu pogriješili kurs prilikom izlaska iz Zemljine orbite. Uz to, još je trebalo obaviti i slijetanje na Mjesec te šetnju po njemu.

Upravo šetnja po njemu najviše je zabrinjavala stručnjake i cijeli svijet ponajviše zbog tzv. agonije od 48 sati.

Naime, postojala je opasnost da Armstrong i Aldrin prilikom šetnje po Mjesecu se neće moći vratiti u modul. U tom slučaju imali bi kisika za samo još 48 sati. Kotnik je tada posvjedočio i o brojnim pitanjima novinara imaju li astronauti nekakvo sredstvo za brzu smrt.

- Mueller je na inzistiranje novinara rekao da im nije nikakvo sredstvo dano koji bi mogli skratiti svoju agoniju u slučaju katastrofe - napisao je tada Kotnik.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message