Žena jedino s muškarcem može ostvariti puninu obitelji i sreće

Bura ne jenjava oko prijedloga Obiteljskog zakona kojeg je Ministarstvo Nade Murganić uputilo u javnu raspravu. U petak su ga nakon kritika povukli na doradu.

POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI:

Pokretanje videa...

02:52

Uz 19 stručnjaka koji čine užu Radnu skupinu koja je radila na osmišljavanju tog zakona, još je 15 ljudi radilo na njemu kao članovi šireg sastava Radne skupine. Sve ih je okupila još bivša ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić Rožman. Na čelo te skupine imenovala je dekanicu Pravnog fakulteta u Zagrebu Dubravku Hrabar.

Aktualna ministrica Nada Murganić u veljači je potvrdila sve članove skupine, uz kozmetičku izmjenu gdje je kao voditeljicu imenovala Tatjanu Katkić Stanić, dok je Hrabar ostala prva u užem sastavu. Dekanica Hrabar bila je među najgorljivijim kritičarima Obiteljskog zakona kojeg je sastavljao tim tadašnje ministrice Milanke Opačić, a mnogi su je optuživali da je kao bliska suradnica udruge U ime obitelji djelovala ideološki kako bi se on srušio. Dubravka Hrabar oštro je opovrgavala svoj angažman u udruzi Željke Markić tvrdeći da nikad nije bila ničiji aktivist, već je uvijek bila u službi znanosti, fakulteta na kojem radi i svoje savjesti. Pa ipak, tijekom 2015. godine udruge U ime obitelji u Zagrebu je organizirala donatorsku večer za prikupljanje novca za svoje ciljeve. Dubravka Hrabar je govorila na skupu.

- Divno je prepoznati u svim članovima beskompromisnost u obrani obitelji, a u gospođi Željki Markić hrabrost i ustrajnost javno stati uz obitelj i promicati njkezine ciljeve i prirodno utemeljenje - kazala je nastavljajući kako obitelji nije mjesto u politici niti ona podliježe svjetonazorskim podjelama.

- Naša je zadaća neprestance ukazivati da je brak nešto dobro i poželjno, a zbog formalnosti - pravno znatno sigurnije od izvanbračne zajednice - poručila je tada okupljenima, a prenio je narod.hr.

Hrabar je hrabro prkosila promjenama bivše Vlade, barem kad je o obitelji i Obiteljskom zakonu riječ. 

- Umjesto što su milijun kuna potrošili na donošenje novog Zakona, Ministarstvo je taj novac trebalo usmjeriti na otvaranje novih radnih mjesta, na edukaciju i poboljšanje sustava koji ne funkcionira - kazala je 2015. godine.

Objasnila je i da je riječ o nazadovanju, a ne napretku.

- Pravno gledajući, taj je Obiteljski zakon civilizacijski korak unatrag i silovanje pravne znanosti i struke – ustvrdila je.

Nešto kasnije iste godine, zgrožena je činjenicom da je sud omogućio partnersko skrbništvo nad djetetom lezbijkama od kojih je jedna išla na potpomognutu oplodnju. Pitala se kako je moguće da je žena bila na oplodnji kad zakon tu mogućnost predviđa za samce, a ne one u partnerstvu te istaknula kako je riječ o pomoći neplodnoj ženi.

- A je li moguće prosuđivati o neplodnosti žene bez muškog partnera - prosudite sami! - poentirala je nekadašnja predsjednica Nacionalnog povjerenstva za medicinsku oplodnju koju je razriješio Rajko Ostojić. Zagreb Pride ju je 2011. nominirao za Homofoba desetljeća zbog angažmana i borbe protiv Zakona o istospolnim zajednicama. Svoje stavove, istovjetne stavovima Željke
Markić i njezine udruge, nastavila je promicati godinama kasnije. Govoreći o prvoj godišnjici referenduma o ustanvoj definiciji braka, istaknula je kako je on pokazao da narod razmišlja.

- Međutim, volja naroda izražena u referendumu zaobiđena je na neprimjeren način donošenjem Zakona o životnom partnerstvu koji se narugao braku, davši ista prava partnerima, iako ne nazivajući tu zajednicu brakom – rekla je 2014. godine.

U intervjuu za narod.hr opisala je što je motivira u životu.

- Obitelj – moja djeca i moj suprug su ispunili i označili moj život, no i moja šira obitelj mi je jako važna. Volim pomagati ljudima kad god mogu. Neki puta je možda netko gladan, netko jadan, netko pati, netko željan tople riječi, posjeta ili stiska ruke. Tek kad pomažem drugima osjećam se ispunjeno – rekla je dodajući kako se vidi kao velikog borca.

- Volim štititi druge, to kadikad bude mana. Jako sam osjetljiva na ugrožene skupine, osobito na djecu i starije – ustvrdila je.

Kazala je da nije feministica te da smatra kako muškarac i žena nisu isto.

- Ja jednostavno mislim da je žena neponovljivo i posebno biće, da je feminizam učinio puno za obespravljene žene, ali rodne uloge se ne mogu zamijeniti. Majka je majka, žena je žena, a tek zajedno s muškarcem mogu ostvariti puninu obitelji i sreće – zaključila je.

Godinu ranije objašnjavala je kroz prizmu obitelji razloge propasti civilizacija.

- Tisućljetno iskustvo nas uči da zdrava i prosperitetna društva počivaju na zdravoj obitelji. Kroz povijest su propale civilizacije
u kojima je bila narušena osnovna kohezija između članova obitelji – poručila je u intervjuu za portal U ime obitelji.

U ožujku ove godine gostovala je na tribini "Vjera i politika u odgoju, obrazovanju i zdravstvu" u samostanu bl. Augistina Kažotića kod zagrebačkih dominikanaca.

Naglasila je kako se uporno govori da su hrvatske vrijednosti istovjetne europskima, a to, smatra ona, nije točno.

- Ono što razlikuje naše od europskih vrijednosti je i poštivanje kršćanstva, a u Europskom ustavu odnosno ugovoru iz Lisabona ne postoji riječ kršćanstvo – objasnila je dodajući da je vjera Hrvatima važna, kao i obitelj koja je na prvom mjestu.

- Mislim da je ugrožena upravo sa zapada, jednim liberalističkim načinom poimanja, relativizacijom svega, nedovoljnom potporom od strane sustava – rad nedjeljom, predugo radno vrijeme, uostalom nerijetko majke moraju i očevi više raditi da bi zaradili, da bi prehranili, da bi omogućili djeci, i onda se neminovno zapostavlja ono što nitko ne može zamijeniti, a to je odgoj u obitelji – prenio je dio njezina govora laudato.hr.

Zajednički jezik nije pronašla ni s kolegicom na fakultetu Ivanom Milas Klarić, danas dječjom pravobraniteljicom u odlasku. Pripremajući novi Obiteljski zakon, Milanka Opačić pozvala je Klarić u radnu skupinu. Hrabar je bila protiv toga, a kad je Klarić pristala ući u skupinu, prema njezinim tvrdnjama počeo je mobing gdje je Hrabar prijetila da će popljuvati zakon, a time i nju. Općinski sud presudio je u korist Klarić, no nakon žalbe Županijski sud presudio je da mobinga nije bilo. U obrazloženju presude
stoji da “se radi o običajima na Pravnom fakultetu ili jednokratnim slučajevima koji ne predstavljaju uznemiravanje”.

- Ne želim više o tom slučaju. Pravno, moj sljedeći korak je podnošenje zahtjeva Europskom sudu za ljudska prava, a radujem se povratku u instituciju u kojoj je takvo ponašanje običaj - prokomentirala je Klarić. Njezin mandat uskoro završava.

U petak je govorila na saborskom Odboru za obitelj, mlade i sport.

- Učite strane jezike i bježite glavom bez obzira, to bih mogla poručiti djeci - kazala je Odboru koji je glasovima opozicije Hrvatskom saboru predložio da prihvati pravobraniteljičino Izvješće o radu za prošlu godinu. Prozvala je Sabor i Vladu da su uništili neovisnost pravobranitelja jer su proces njegova izbora iz Vlade prebacili na Sabor.