Za prijevoz pretilih ljudi potroši se daleko više goriva. A količina hrane koju pojedu zahtjeva više energije za proizvodnju nego kod ljudi koji jedu normalne obroke. Istraživanje je proveo tim znanstvenika s Londonske škole higijene i tropske medicine (Velika Britanija). Smatraju da pored globalnog zatopljenja, veliki obroci vode nestašici hrane i rastu cijena energije.
- Postajemo sve teži i to je naša globalna odgovornost - rekao je Phil Edwards, jedan od znanstvenika iz tima.
S kolegom Ianom Robertsom pokušava dokazati da pošto mršavi ljudi jedu manje i vjerojatno više hodaju, mršava populacija bi smanjila potrebnu količinu hrane i goriva. Čak 20 posto plinova iz staklenika proizlazi iz poljoprivrede. Redukcija konzumiranja hrane, smanjila bi emisiju štetnih plinova. Pretilima je potrebno 1.680 kalorija dnevno za osnovnu energiju i 1.280 kalorija da obavljaju redovne dnevne aktivnosti. Osobama sa zdravim indeksom tjelesne mase (između 18 i 25) potrebno je 18 posto manje. Najmanje 400 milijuna odraslih je pretilo. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2015. godine biti 700 milijuna pretilih i 2,3 milijarde s prekomjernom tjelesnom težinom. Indeks između 25 i 30 označava prekomjernu tjelesnu težinu. Iznad 30 je pretilost. Prema modelu, 40 posto globalne populacije ima indeks iznad 30. Uz ovakve brojke, znanstvenici smatraju da bi normalan indeks tjelesne mase riješio globalni problem. Dr. Tim Church, šef katedre o mudrosti zdravlja sa Sveučilišta u Louisiani (SAD) ne slaže se s teorijom.
- Bacamo više hrane nego što je ima u dodatnih 460 kalorija koliko unese pretila osoba koje oni ističu - rekao je.
Procjena je da se četvrtina hrane u SAD-u baci.
- Pretili ljudi imaju dovoljno problema i bez da ih se ovako terorizira. Istina je da su svi ljudi teret za okoliš - rekao je Keith-Thomas Ayoob, pedijatar nutricionist i profesor s Albert Einstein sveučilišta medicine u New Yorku (SAD)