Ukoliko ste barem površno upućeni u računalne igre, poznato vam je da već danas postoje virtualni svjetovi u kojima se život odvija i bez izravnog utjecaja samog igrača. Izmjenjuju se dan i noć, likovi idu na spavanje, u lov, na posao i brinu o obitelji. To je, da skratimo priču - virtualna realnost .

No, je li moguće da i naš svemir funkcionira upravo na tom principu ? Je li moguće da smo mi samo pijuni u simulaciji koju je stvorila vrsta mnogo naprednija od nas? Je li moguće da živimo u matrici poput one iz filma The Matrix ?

Dio znanstvenika boji se da je to svakako jedna od mogućnosti. Ipak, radi se o vrlo radikalnoj ideji u koju se dirnuti usude samo oni najhrabriji, piše Daily Mail .

- No za razliku od Matrixa, moguće je da naši mozgovi ne dobivaju inpute od simulatora, već da su i oni sami dio simulacije, tvrdi Nick Bostrom , filozof sa Sveučilišta ' Oxford '.

- U tom slučaju, mi možda živimo unutar velikog računalnog programa koji simulira naš svaki dio, sve do sinapsi i neurona u mozgu, kaže Robert Lawrence Kuhn koji je cijelu teoriju nedavno vrlo detaljno iznio u članku objavljenom na Space.com pozivajući se pritom na brojne fizičare koji kažu kako bi se ona vjerojatno mogla i dokazati.

Marvin Minsky , čovjek kojeg se smatra jednim od izumitelja umjetne inteligencije, Kuhnu je objasnio da ćemo pravu istinu moći doznati samo ako je programer napravio određene propuste u kompleksnoj simulaciji. To bi primjerice moglo biti nepoklapanje određenih zakona fizike.

Prije nekoliko godina je i Silas Beane sa Sveučilišta u Bonnu sugerirao da je moguće da već postoje dokazi koji sugeriraju da živimo u simulaciji.

- Sve što moramo učiniti je pronaći ograničenja, a kako bi ih pronašli moramo izgraditi vlastitu simulaciju svemira. Simuliranje fizike na toj razini jednako je, u manjoj ili većoj mjeri, simuliranju funkioniranja svemira samoga.

Stvarnost svemira propitkivali su i Platon te Descartes

Platon je u svojoj 'Republici' kroz ' alegoriju o kavezu ' tvrdio da većina ljudi živi u 'iluziji egzistencije' jer ne znaju ili ne mogu razmišljati. On je tvrdio kako čovjek može spoznati stvarnost samo kroz dobro poznavanje matematike i geometrije . Na taj način bi ljudi mogli, zapisao je, spoznati ' pravu prirodu stvari '.

Ideje francuskog filozofa Renea Descartesa temeljile su se na premisi da ništa što percipiramo ili osjećamo ne treba biti stvarno. Jedino što je prema njemu stvarno je postojanje uma koji sumnja i vjeruje svojoj percepciji. Takvo razmišljanje dovelo ga je do slavne tvrdnje ' Mislim, dakle jesam .'

Njegovi pak kritičari, piše Daily Mail , kažu da postojanje misli ne garantira postojanje - mislioca.