Premijer Andrej Plenković je više puta u svojim izjavama nakon požara u Splitu naglasio da je razvoj vatrogastva ušao u Strategiju nacionalne sigurnosti. No to je samo djelomično istina.

Vlada u originalnom dokumentu nije uopće spominjala vatrogastvo iako su požari u strategiji istaknuti kao ozbiljna prijetnja državi.

Posvetili su primjerice stranicu i pol Hrvatima izvan domovine kao važnom segmentu strategije, ali kako kroz vatrogasni sustav zaštititi zemlju nije bilo niti riječi. Tek je HDZ-ov zastupnik Ante Sanader, koji vodi i Hrvatsku vatrogasnu zajednicu, kroz amandman ubacio vatrogastvo. Ali je naglasio da se ono treba razvijati kroz zajednicu kojoj je on na čelu.

To je jedan od apsurda s kojim se susreću oni koji su zaduženi štititi zemlju od katastrofalnih požara. Drugi je da s profesionalnim vatrogascima kolektivni ugovor potpisuje država, ali ne osigurava novce za njihove plaće.

To je vjerojatno jedinstveni slučaj. Profesionalne vatrogasne postrojbe su “decentralizirane” u nadležnost većih gradova. I onda stanje u svakoj od njih ovisi o bogatstvu grada u kojem su. Kao i razina opreme koju će imati. Pa tako isti posao ne vrijedi svugdje isto, što je poseban apsurd. Mnogi vatrogasci neće dobiti niti povišicu niti regres jer ih je država ostavila u birokratskom vakuumu.

Vatrogascima bi trebala biti organizirana pomoć preko sustava civilne zaštite. Ali iako imamo već dvije godine zakon o civilnoj zaštititi, u Splitu smo vidjeli da ona ne postoji. Građani i udruge su se morali samoorganizirati i čudo je da na kraju nitko nije nastradao. U mediteranskoj zemlji u kojoj su požari očekivani, a ove godine ih je bilo više nego cijelu 2016. godinu, vatrogastvo se ne može prepustiti slučaju. Premijer bi te greške trebao ispraviti kako bi cijeli sustav bio spremniji sljedeći put umjesto da populistički ističe da je sve funkcioniralo u najboljem redu.