Prema Anićevom rječniku, riječ zreo, označava osobu koja je dospjela u posljednji stupanj razvoja. Roditelji često procjenjuju svoju djecu pa zaključuju da su djeca zrela za vrtić, za školu, za samostalan odlazak u društvo sa svojim prijateljima, za samostalan život…

Odrasla (zrela) osoba u svom životu mora donijeti mnogo samostalnih odluka, za neke je više kvalificirana, a za neke manje. Pravilo ka uspješnijem odabiru je što smo više obaviješteni, donosimo bolje odluke. Pa tako, npr. kada kupujemo automobil, raspitujemo se kod prijatelja i/ili poznanika o njihovim iskustvima, o karakteristikama pojedinih automobila, čitamo forume na tu temu, kupujemo specijalizirane časopise i kada imamo sve informacije donosimo odluku o kupnji automobila. 

A što je s osobnim financijama?

Na tom području, uglavnom smo prepušteni sami sebi. Osobne financije, uglavnom spadaju u intimne teme i o njima se ne priča izvan obiteljskog doma. I to je u redu. Ali, nije u redu to što zbog financijske nepismenosti možemo doći u poteškoće.

Da bi ostvarili financijsku zrelost, moramo proći više faza. Kako na žalost, u Hrvatskoj još nema sustavne financijske edukacije djece, roditelji su ti koji bi svoju djecu već u ranoj dobi trebali početi podučavati o ulozi novca te im objasniti da novac ne raste na stablu te da osim potrošnje može donijeti minimalno tri odluke o njegovom rasporedu (npr. štednja, ulaganja, donacije).

Osoba koja već od rane mladosti uči upravljati novcem i ostalom svojom imovinom ima veće šanse kroz život prolaziti bez financijskih poteškoća.

Prije nekoliko godina, agencija za istraživanje tržišta GfK Austrija provela je istraživanje o stavovima i preferencijama potrošača Centralne i Istočne Europe prema financijskim pitanjima. Jedna od prepoznatih kategorija potrošača od ukupno šest su i tzv. „nezainteresirani” koje karakterizira slab interes za financijska pitanja i novosti. Njima je važnije trošenje od štednje i ne brinu o financijskoj sigurnosti u budućnosti. Zanimljivo je da ovaj segment nije osobito zastupljen u Austriji i Baltičkim zemljama, ali je značajno prisutan u Jugoistočnoj Europi. 

Financijska edukacija

Ovaj podatak govori koliko je važno kontinuirano razvijati svijest o važnosti financijske edukacije jer financijska sigurnost/nesigurnost uvelike obilježava život svakog od nas kao i živote naših bližnjih. U vremenu koje obilježava financijska kriza i nesigurnost, promišljanje o financijskoj edukaciji je važnije nego ikada. Nameće se pitanje, gdje se možemo educirati?

Kako smo već i navele u tekstu, za razliku od drugih europskih zemalja, u Hrvatskoj ne postoji sustavna edukacija u ovom području (kroz osnovne i/ili srednje škole). Ako niste imali sreće da znanje iz područja osobnih financija dobijete od roditelja, jedino što vam preostaje je samostalna edukacija (knjige i/ ili specijalizirani portali, Pametna kuna, naprimjer). 

O autoricama

 Ana i Danijela su ekonomske stručnjakinje koje su iskustvo stekle radom u bankarstvu, autorice su knjige "Tajne uspješnog poslovanja – vodič za srednja i mala poduzeća" te pišu za Blogosferu. Također, u sklopu njihovog novopokrenutog projekta Hrvatski institut za financijsku edukaciju, možete se informirati o financijskoj pismenosti. Svojim savjetima će vam pomoći da što bolje upravljate svojim financijama.