Što je napetije: brojanje turista ili brojanje zaraženih?

U jeku sezone zahuktala se mrtva utrka između broja turista koji dolaze spasiti hrvatsku ekonomiju i broja zaraženih koji ugrožavaju taj spasonosni hrvatski turizam.

Mahnito se, na dnevnoj bazi, izmjenjuju vijesti o broju turista koji su ušli u Hrvatsku, o broju noćenja, broju vozila na naplatnim kućicama, brojkama gostiju na sustavu e-visitor, s paralelnim vijestima o broju novozaraženih, bolesnih, asimptomatskih, širitelja zaraze...

Situacija je, u najmanju ruku, histerična.

Brojimo turiste, brojimo zaradu - ali i zarazu - pratimo bujanje turizma, kao što pratimo bujanje zaraženih. Svaku vijest dočekujemo s uzdahom oduševljenja ili razočaranja. Jučer je padao broj zaraženih, što znači da će možda rasti broj turista, ali ako raste broj turista, porast će broj zaraženih - i tako ukrug.

Ove brojke idu ruku pod ruku, nadopunjuju se, ali i poništavaju.

Ne plašite turiste

Preuveličavamo brojke gostiju i umanjujemo brojke novozaraženih kako ne bismo uplašili turiste. Ili pak preuveličavamo broj zaraženih da bismo zaustavili njihov rast, zadržali status "corona-free" destinacije i doveli turiste. Koji će opet povećati rizik od širenja zaraze.

I onda paradoks: otvorimo granice kako bismo doveli što više ljudi, pa se čudimo što raste broj zaraženih u zemlji. Još veći paradoks: broj zaraženih tjednima je rastao tamo gdje ima najmanje turista.

Znači, teško se odlučiti je li napetije praćenje broja turista ili zaraženih, odnosno jesmo li u jeku turističke ili epidemiološke sezone. Ili se to stopilo u jedno.

Turizam u doba zaraze

Htjeli bismo imati turizam, ali ne da se turisti zabavljaju u noćnim klubovima koji postaju žarišta pandemije. Borimo se protiv širenja zaraze, ali uredno promatramo gužve na plažama i šoping centrima, a čujemo i da se pripremamo za dolazak kruzera. Nekada su se turističke destinacije nadmetale koja će imati više turista, danas se nadmeću koja će imati manje zaraženih.

Jer je to međusobno uvjetovano.

Na Pagu vidimo i rat destinacija između onih koje šire zarazu i koje zbog toga ispaštaju. To je novi hit: Kako je počela zaraza na mom otoku.

Ipak, ta opsesija brojanja ne iscrpljuje se na gostima i zaraženima.

Brojanje nezaposlenih

Tradicionalno, broje se i turisti nestali na Biokovu, broje se stranci koji su navodno ušli u zemlju, pa im se onda statistički gubi svaki trag. A ovo sumanuto prebrojavanje turista priprema nas za jesensko prebrojavanje nezaposlenih i iseljenih iz Hrvatske. Kao što se epidemiolozi već zagrijavaju za jesensko prebrojavanje zaraženih koronavirusom.

Brojke ovogodišnjih dolazaka turista iznad su svih očekivanja i najava, što vraća optimizam u društvo, samo kad ne bi broj zaraženih također bio iznad svih očekivanja i najava, što onda ugrožava planove za početak školske godine i nastavak normalnog života.

Ruku pod ruku

Ipak, sve to nekako ide ruku pod ruku. Ovo brojanje turističke zarade i epidemiološko brojanje žrtava. Koje se onda direktno nadovezuje na brojanje nezaposlenih i iseljenih. I završava se na golom opstanku - ekonomskom i onom zdravstvenom.

Mrtva je to utrka koju Hrvatska promatra svakoga ljeta, već godinama. Što više ovisimo o turizmu, to smo ovisniji o brojkama turističkih noćenja, a što te brojke više rastu, splašnjava motivacija da se napokon posvetimo gospodarskom preustroju i reformama. 

A ta ovisnost o turizmu opet umanjuje ozbiljnost broja zaraženih koronavirusom. 

Uglavnom, ono što nas ne ubije, moglo bi nas spasiti.