To je to što me zanima!

Bateriju automobila možete puniti satima ili samo 15 minuta

Auti na struju nemaju izgleda bez dobre mreže punionica, a u Hrvatskoj je ona sve bolja. No od punionice do punionice brzina i cijene jako variraju. Puna baterija može stajati i više od spremnika goriva
Vidi originalni članak

Punite li novi električni auto kod kuće to može potrajati i duže od 40 sati. Na kućnoj utičnici maksimalna brzina punjenja je manja od 3 kWh. Brzinu kod kuće moguće je udvostručiti ili utrostručiti ugradnjom wallboxa, no to nije dobro rješenje za one koji trebaju hitno napuniti auto ili idu na dalji put. 



Za to su tu javne punionice kojih je u Hrvatskoj sve više. Mreža autocesta će uskoro biti potpuno pokrivena njima, a javnu punionicu možete lako naći i u nekim manjim mjestima pa i u selima. Najčešći punjači u Hrvatskoj su s izmjeničnom strujom (AC) i Type 2 utičnicom. Brzina punjenja na takvim punjačima je uglavnom između 11 i 22 kWh, no samo rijetki auti i podržavaju maksimalnu brzinu AC punjenja te ćete auto na takvoj punionici puniti šest i više sati.



AC punjača je najviše jer je njihova cijena samo desetina one koliko koštaju brži DC punjači. Da bi se baterija napunila izmjenična  struja se u autu mora pretvoriti u istosmjernu a za to je potreban pretvarač (punjač). O njegovim karakteristikama ovisi brzina kojom će se puniti auto. Neki auti (uglavnom stariji električni i aktualni plug in hibridi) podržavaju brzinu AC punjenja od samo oko 3 kWh, neki oko 7 kWh, neki oko 11 kWh, a samo rijetki poput Smarta i Renaulta 22 kWh i više. 


VELIKI VODIČ Električni auti za koje možete dobiti poticaje do 70.000 kuna
Na punionicama s istosmjernom strujom (DC) kojih je osjetno manje punjenje je brže. Chademo standard u Hrvatskoj podržava punjenje brzinom do 50 kWh, a europski CCS standard i do 350 kWh, što će 80 posto baterije napuniti za 15 minuta. Riječ je o punionici iz europske mreže Ionity koju su osnovali europski proizvođači automobila. Takva je punionica u Hrvatskoj samo jedna, blizu Zagreba, no cijena na njoj je vrlo visoka, čak šest kuna po kW što vožnju čini skupljom nego na benzin. Primjerice punjenje baterije Audija e-trona na noj punionici stoji oko 550 kuna, a to je ogromna cijena za oko 400 kilometara dosega. Neki proizvođači nude i pretplatu koja uvelike smanjuje cijenu na toj punionici, no ona je i tada dalje prilično visoka. Ionity planira u Hrvatskoj već ove godine izgraditi još pet punionica, no planovi će vjerojatno biti pomaknuti zbog korona krize. 



Naravno, punjenje na CCS punionica u Hrvatskoj može biti i mnogo jeftinije ali i besplatno. Mnoge CCS punionice brzine 50 kWh na kojima se 80 posto prosječne baterije napuni za manje od sat vremena još uvijek ne naplaćuju. One na kojima se naplaćuje imaju uglavnom cijenu između 1 i 2 kune po kWh, no tipovi naplaćivanja se razlikuju. Na nekima se tako naplaćuje po minuti, na drugima po isporučenoj energiji, a treće punjenje naplaćuju jedinstvenom paušalnom cijenom bez obzira koliko ono trajalo i koliko se energije potrošilo. Osim osnovnih CCS punjač brzine 50 kWh i ultrabrzih od 350 kWh u hrvatskoj ima i nekoliko brzih CCS punionica brzine 150 i 175 kWh. Na njima je prosječna baterija do 80 posto puna za oko pola sata. 



Pojam punjenja do 80 posto kapaciteta koristi se zbog toga što DC punionice punom brzinom mogu puniti do otprilike tog kapaciteta. Nakon toga se punjenje osjetno usporava radi sprečavanja pregrijavanja i čuvanja baterija pa se preostalih 20 posto baterije puni još pola sata ili čak sat. Također, punjenje do vrha nikad nije najbolje za bateriju, pa mnogi vlasnici električnih automobila jako paze da nikada ne pune više od 80 ili 90 posto baterije. Isto tako, punjenje na brzim punjačima skraćuje vijek baterije pa se preporučuje da se većina punjenja obavi kod kuće ili na sporijim AC punjačima. 



Punjači su sve brži, no brzina punjenja od auta do auta varira. Neki se mogu puniti s maksimalno 50 kWh, većina između 50 i 100 kWh, a samo rijetki više. Trenutno samo jedan auto, Porsche Taycan, može iskoristiti potencijal Ionity Punjača, Audi e-tron puni do 150 kWh, Jaguar i-Pace 100 kWh, Hyundai Kona 77 kWh... Brojke se ovdje često mijenjaju, nerijetko je dovoljan update softwarea da se brzina punjenja promijeni, no ograničavajući faktor brzine punjenja je hlađenje baterija.  



Većina punionica u hrvatskoj je AC, mnoge od njih nemaju ni kabel pa je potrebno imati svoj. Većina proizvođača ga naplaćuje kao dodatnu opremu, a serijski s autom isporučuje samo kućni punjač. No mnogo je i univerzalnih brzih punjača koji na jednom mjestu imaju AC, Chademo, CCS konektor s pripadajućim kablovima pa je na njima moguće puniti sve aute i nije potreban vlastiti kabel. Ionity punionice imaju samo CCS konektore i kablove, a Teslini Superchargeri, kojih je u hrvatskoj više od 40 na sedam lokacija imaju vlastiti konektor. Tesle kupljene u Europi na sebi imaju i CCS konektor pa ih je moguće puniti i na drugim brzim punionicama, ne samo na Teslinim Superchergerima brzine 150 kWh. 



TIPOVI KONEKTORA

Lijevo na slici izmjenjična struja - Type 2 utičnica
Punjenje do brzine 43 kWh, no samo rijetki auti to omogučuju. Na ovakvu utičnicu mogu se spojiti svi automobili

Sredina slike istosmjerna struja- CCS Combo utičnica
Omogučava punjenje brzinom do 350 kWh. Ovakvu utičnicu koriste europski i neki korejski električni automobili

Desno na slici istosmjerna struja - Chademo utičnica
Teoretski omogučava punjenje do 400 kWh, no u Europi većinom samo do 50 kWh. Koriste ga uglavnom azijski auti

Idi na 24sata

Komentari 52

  • user_443382 24.11.2021.

    Članak pun gluposti.Kada neko mlati teoriju a nema veze sa praksom.Vozim elektro automobil,baterija preko noći uvijek puna,servisnih intervala nema.300km za 40 kuna.Punjača u gradu hrpa...Besplatno.Samo je problem što smo mi u HR sirotinja,male kupovne moći.Zato će se dizelska smeća od 2..3.000€ voziti još dugo.

  • nigdar nebu da nekak nebu 15.07.2020.

    Dakle, novinar ne razlikuje jedinice za energiju kWh (J) i snagu kW. Punionica nikako nema jedinicu energije kWh već snage kW, a energija koja će se isporučiti (kWh) na punionici ovisi o snazi punjača (kW) i duljini vremena punjenja (h). Pri tome treba navesti da količina energije koju je isporučio punjač, zbog gubitaka, nije iznos energije koji se pohrani u bateriju. Isto vrijedi i pri korištenju bateriije jer je količina energije u bateriji direktno ovisna o temperaturi baterije pa tako u hladnim danima kada se vanjska temperatura spusti na temperature od -18° C, količina električne energije koja se tipično može dobiti iz baterije pada na 50% nazivne količine energije baterije. Prema tome, ako je nominalna količina energije baterije (uobičajeno 45 kWh) na 22° C dovoljna za prijeći put od 300 km, pri vanjskoj temperaturi od -18° C kapacitet baterije će toliko pasti da se može prijeći samo 150 km. Pri putovanju, naravno, nismo uključili grijanje, svjetla i slično. Prema tome, ¨utočiš¨ 45 kWh energije u bateriju, a dobiješ van 22,5 kWh. Dobro, kod nas takve temperaturne razlike nisu uobičajenje, ali vanjska temperatura nikako se ne treba zaboraviti pri izračunu dosega. Slično, porastom temperature iznad 27°C kapacitet baterije (energija koja se može dobiti iz baterije) isto tako opada pa će tako i doseg električnog vozila pri velikim vrućinama opasti. Ukratko, baterije nisu baš najbolji spremnici energije.

  • paalfi 14.07.2020.

    Tehnologija kao tehnologija je dobra ali malo preuranjena.... imam osječaj da želimo zakoračiti na 10 stepenicu a da nismo prošli prvih devet...... Po mojem mišljenju tehnologija mi morala funkcionirati nekim redom.... prva faza bi trebala biti poticanje na kupnju solarnih čelija i vjetrenjača... znači svaka kuča bi morala imati malu solarnu elektranu od 10kw + vjetrenjaču od bar 1-2kw... energija koja bi se na taj način proizvela koristila bi se putem dvosmjernog brojila i recimo nekim tromjesečnim obračunom.... proizvedeš 500kw energije a potrošiš 550kw platiš razliku i svi sretni... faza dva, ako imaš novce možeš pojačati kapacitete...ako bi bilo da više proizvedeš nego potrošiš e tu onda uletava auto na struju kao dobra investicija... za sada dok ne naprave drugačije spremnike ili lako zamjenjive, električni auti ostaju jedino isplativi za gradsku vožnju odlazak u dučan ili posao...

Komentiraj...
Vidi sve komentare