To je to što me zanima!

11 karcinoma je u porastu kod djece, mladih i mlađih odraslih

U svijetu su među djecom u porastu hepatoblastom, leukemija i ependimalni tumori te rak debelog crijeva kod mlađih odraslih, podaci su SZO-a i novih istraživanja. U Hrvatskoj je stanje nešto bolje
Vidi originalni članak

Rak kod djece i kod odraslih uvelike se razlikuje. Većina karcinoma kod djece ne može se predvidjeti ni spriječiti, tvrde iz Svjetske zdravstvene organizacije, a vrlo ih je malo koji nastaju zbog okoliša ili načina života. Znanstvenici smatraju da je jedan od 10 karcinoma kod djece nastao zbog genetskih čimbenika, a najbolji način za borbu protiv raka je rana dijagnoza i liječenje.

STRAŠNA DIJAGNOZA Rodila kćer i otkrila da ima rak: Zar je neću gledati kako raste?

Preživljenje djece oboljele od karcinoma gotovo je 80 posto u razvijenim zemljama, dok je taj broj svega 20 posto u siromašnim sredinama koje nemaju mogućnosti za adekvatno liječenje.

Rak kod beba i male djece

U 25 godina, od 1988. do 2012. godine porastao je broj male djece oboljele od hepatoblastoma u uzrastu do četiri godine. Također broj oboljelih beba od leukemije, neuroblastoma i ependimalnih tumora mozga je u porastu, pokazalo je istraživanje Sveučilišta u Minnesoti, objavljeno u travnju ove godine. 

Djeca, tinejdžeri i mlađi odrasli sve češće obolijevaju od 11 vrsta karcinoma.

POGLEDAJTE VIDEO

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

Hepatoblastom je u porastu u svim dijelovima svijeta od dva do 6,5 posto od kraja osamdesetih, prenosi Insider. Riječ je o rijetkom obliku raka koji započinje u jetri i obično se ne širi na druge dijelove tijela.

- Iako istraživanja sugeriraju da je riječ o raku koji ima najbrži porast broja oboljele djece mlađe od pet godina, još je riječ o rijetkoj bolesti i takvi navodi ne bi trebali zabrinjavati roditelje - pojašnjava Jenny Poynter za JNCI Cancer Spectrum.

Pojašnjavaju i kako djeca koja su se uspjela izliječiti od raka imaju zdravstvenih tegoba poslije u životu, pa su tako u odnosu na djecu koja nisu oboljela u deset puta većem riziku od srčanog zastoja. Dio problema možda leži u kemoterapiji.

Dodaju kako su dijabetes i hipertenzija također češći kod djece koja su preboljela rak.

Rak endometrija, bubrega, gušterače u porastu kod mlađih odraslih ljudi

U SAD-u je u porastu i broj oboljelih od raka endometrija u dobnoj skupini žena od 25 do 49 godina, kao i rak žuči kod mlađih od 30 godina. Od 1995. do 2014. godine u porastu je u Velikoj Britaniji i broj oboljelih od raka bubrega u dobi od 25 do 29 godina, i to za 6,2 posto, dok se rak gušterače u SAD-u pojavljuje 4,3 posto više u skupini oboljelih od 25 do 29 godina. U toj zemlji raste i broj oboljelih od multiplog mijeloma, dok bilježe pad broja mlađih žena oboljelih od raka dojke.

U svijetu je u porastu i rak žučnog mjehura za 36 posto kod ljudi starijih od 30 godina, stoji u istraživanju objavljenom u Lancetu

Životni stil koji uključuje lošu prehranu i višak masnog tkiva, smatraju znanstvenici, mogući je razlog nastanka pojedinih vrsta raka poput raka debelog crijeva, raka bubrega ili gušterače. Unazad nekoliko godina intenzivno istražuju  podatak da je rak debelog crijeva sve češći kod mlađih ljudi do 49 godina, a nekad je taj tip raka bio svojstven starijoj populaciji.

Europska mladost na udaru je sve agresivnijih oblika te bolesti koja ne posustaje ni pred najnovijim metodama liječenja.

Stanje u Hrvatskoj je bolje

U Hrvatskoj podaci pokazuju da je situacija ipak daleko bolja.

- U toj dobnoj skupini je godišnje u Hrvatskoj između 150 i 200 slučajeva, uz relativno stabilne trendove u zadnje vrijeme. Slični rezultati zabilježeni su i u Sloveniji i Italiji. Tamo je čak i u padu u dobi 20 do 39 godina - pojašnjava dr. sc. Mario Šekerija, dr. med. specijalist epidemiologije, voditelj Odjela za maligne bolesti pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

S druge strane, Svjetska zdravstvena organizacija upozorava kako je rak vodeći uzrok smrti djece i adolescenata u svijetu.

- Danska ima najviše leukemija, ali ne zna se zašto je tako. Češka ima najmanje leukemija, ali također znanstvenici ne znaju zašto je tako. Kad govorimo o raku kod djece u Hrvatskoj, prema mojem iskustvu najčešće se pojavljuju leukemija i limfomi. Zavod za pedijatrijsku hematologiju i onkologiju Referentni je centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i mi liječimo sve vrste bolesti krvi i malignih bolesti kod djece. Leukemija i limfom u djece obuhvaćaju oko polovice sveukupno oboljelih mlađih od 18 godina - pojašnjava prof.dr.sc. Ernest Bilić, dr. med. specijalist pedijatar, pročelnik Zavoda za pedijatrijsku hematologiju i onkologiju, Klinike za pedijatriju KBC Zagreb.

Ističe kako Hrvatska ne prati svjetske trendove te on u praksi nije primijetio značajna povećanja broja oboljele djece. Njegovu tvrdnju potkrepljuju i podaci HZJZ-a.

Dr. Šekerija nabraja kako su najčešći slučajevi leukemije koje su lani otkrili kod 37 djece do 19 godina starosti, zatim slijede tumori središnjeg živčanog sustava (mozga i kralježnične moždine) kojih je lani bilo 28 novootkrivenih, te 16 novih slučajeva limfoma.

- Rak češće pogađa djecu u dobi do četiri godine, rjeđi je od pete do 14. godine, a onda opet češći od 15. do 19. godine. Okvirno, godišnje oboli 20 na 100.000 djece u dobi do četiri godine,  15 na 100.000 djece u dobi do 14 godina i 25 na 100.000 u dobi do 19 godina, istaknuo je dr. Šekerija.

SUMNJAJU NA ZASLAĐIVAČE Rak debelog crijeva sve je češći kod mlađih ljudi do 49 godina

- Na razini svijeta, porast incidencije (bolja dijagnostika, bolja registracija), smanjenje smrtnosti i poboljšanje preživljenja u razvijenim, no nažalost ne i u nerazvijenim zemljama svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija je pokrenula inicijativu s ciljem unapređenja stanja. U Hrvatskoj je stabilna incidencija, pad smrtnosti i poboljšanje preživljenja iako još uvijek ima dosta prostora za napredak, kazao je.

Da situacija u Hrvatskoj nije alarmatna pokazuju i podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

- Stopa obolijevanja od raka u djece je slična u odnosu na susjedne bliske europske zemlje, kao i stopa smrtnosti. Incidencija ne pokazuje značajnijih promjena, dok vidimo pad smrtnosti od raka u djece. Po rezultatima velike CONCORD-3 studije o preživljenju od raka iz časopisa Lancet, Hrvatska je po preživljenju od raka u djece iznad europskog prosjeka (za razliku od podataka za odrasle gdje smo za dosta vrsta raka na začelju te ljestvice) - kaže dr. Šekerija.

Navodi tako da je u Hrvatskoj 2001. godine bilo 185 oboljele djece u dobi 0 do 19 godina, odnosno njih 133 u dobi do 14 godina. Regije pritom nisu presudne jer je broj veći ondje gdje ima više djece u populaciji. Po procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka temeljene na podacima Registra za rak prošle godine imali smo 152 oboljele djece u dobi do 19 godina, odnosno 107 njih u dobi do 14 godina.

- Iako je broj manji, stopa obolijevanja je praktički ista jer imamo sve manje djece inače u Hrvatskoj. Podaci pokazuju i da je 2001. godine umrlo 46 djece, a 2017. godine bilo je 32 umrle djece. Pad je veći od pada broja djece u Hrvatskoj – imamo pad stope mortaliteta. Razlog može biti bolje liječenje i ranije otkrivanje, mogući su razni razlozi, no iz ove vrste podataka to ne možemo sa sigurnošću reći, kazao je dr. Šekerija.

- Na razini svijeta, porast incidencije (bolja dijagnostika, bolja registracija), smanjenje smrtnosti i poboljšanje preživljenja u razvijenim, no nažalost ne i u nerazvijenim zemljama svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija je pokrenula inicijativu s ciljem unapređenja stanja. U Hrvatskoj, stabilna incidencija, pad smrtnosti i poboljšanje preživljenja iako još uvijek ima dosta prostora za napredak, kazao je. 

ISKRENO I OTVORENO Kako reći djetetu da imam rak? Objašnjavaju mame i psiholozi

- Prema procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) za 2018. godinu temeljenim na podacima hrvatskog Registra za rak, u Hrvatskoj je dijagnosticirano 24.147 novih slučajeva raka, bez ne-melanomskog raka kože (12.880 u muškaraca, 53%; 11.267 u žena, 47%). Najčešće maligne bolesti u muškaraca bile su rak prostate (2.346 oboljelih; 18%), rak pluća (2.122 oboljelih; 16%) i rak debelog crijeva (1.951 oboljelih; 15%). Kod muškaraca u dobi od 20 do 39 godina najčešći je rak testisa, u dobi od 40 do 69 godina podjednako obolijevaju od raka pluća i raka prostate, dok je iznad 70 godina najčešći rak prostate. Kod žena, najčešća maligna bolest bila je rak dojke (2.856 oboljelih; 25%), zatim rak debelog crijeva i rektuma (1.436 oboljelih; 13%) te rak tijela maternice (900; 8%) i rak pluća (899 oboljelih; 8%) - istaknuo je dr. Šekerija.

POGLEDAJTE NOVI SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

 

 

Idi na 24sata

Komentari 18

  • 03.10.2019.

    Kakav je način života' Što se jede? Što se pije? Kakav zrak dišemo?

  • 03.10.2019.

    Stotine vrsta zloćudnih karcinoma postoje, tj mogu nastati na bilo kojem milimetru ljudskog tijela i bilo kada. Većinom ne znamo razlog i nemamo lijeka. Pa pogledajte samo MKB klasifikaciju karcinoma i to je dosta. Užas koliko smo zapravo krhki,nemoćni i mali naspram smrtonosnih bolesti. Zaista, "zdrav"čovjek ima puno sreće svaki puta kada iznova započne dan.

  • Zlocest_do_kosti 03.10.2019.

    Naravno to nije epidemija, a kad dvoje dobije ospice onda stavite na naslovnicu

Komentiraj...
Vidi sve komentare