Osim peluda trava, drveća i korova, alergije može uzrokovati i voće. Tijekom razdoblja kad je razina peluda u zraku visoka, alergeni iz korova ili drveća mogu unakrsno reagirati s voćem. Tijelo zbog toga može zamijeniti protein iz voća za pelud što uzrokuje alergijsku reakciju. Zbog toga se javlja osjećaj peckanja i stezanja u grlu. Najviše reakcija mogu uzrokovati jabuke, smokve, banane i jagode, stoga se to voće preporučuje jesti bez kore, kuhano ili obrađeno, piše <a href="http://http://time.com/77674/11-unexpected-spring-allergy-triggers/?utm_source=feedburner&utm_medium=feed&utm_campaign=Feed%3A+time%2Ftopstories+(TIME%3A+Top+Stories)">Time</a>.
|
Foto: Goran Ferbežar/Pixsell
Ljudi koji pate od alergija, astme i kroničnog bronhitisa češće imaju problema s kihanjem i pojačanim sekretom iz nosa nakon ispijanja alkohola, potvrdili su švedski znanstvenici. Alkohol proširuje krvne žile u nosu i može uzrokovati reakciju imunološkog sustava koja potom rezultira curenjem nosa i kihanjem. Vino izaziva snažnije reakcije nego druga alkoholna pića.
|
Foto: DPA/Pixsell
On ne uzrokuje alergiju, ali može pogoršati simptome. I mala razina stresa povećava razinu proteina koji se povezuju s alergijama, a povišena razina hormona kortizola slabi imunitet zbog čega se tijelo teže bori s alergenima.
|
Foto: Fotolia
Osim voća i alkohola, i preparati za oblikovanje kose mogu biti opasni za alergičare. Alergeni se mogu zalijepiti za gelove i vosak za kosu, a to može pojačati simptome peludne groznice. Ako ih se ne možete odreći, u tom slučaju preporučuje se prati kosu svaki dan.
|
Foto: Fotolia
Oluja i jak vjetar podižu čestice peluda što uzrokuje češće napadaje kod astmatičara. Pelud kola zrakom i može se raspršiti u manje čestice što dodatno pojačava simptome alergije. Stoga se preporučuje zatvoriti prozore tijekom olujnog vremena kako pelud ne bi ušla u kuću te ne izlaziti odmah nakon što se smiri.
|
Foto: Fotolia
I visoka razina vlage u zraku nepovoljno utječe na alergičare. Grinje vole vlagu i njihov izmet može uzrokovati svrbež, curenja nosa i crvenilo očiju. U tom slučaju pomažu sakupljači vlage, važno je samo da razina vlage u domu bude između 40 i 45 posto jer će to spriječiti razmnožavanje grinja.
|
Foto: Fotolia
Spore plijesni jednako su opasne kao i grinje. One mogu rasti u tlu sobnih biljaka, a nastaju zbog previše zalijevanja. Te spore mogu uzrokovati alergije i pogoršati već postojeće simptome. Zbog toga se preporučuje paziti na zalijevanje i ne pretjerivati. Također, dobro je dom nadopuniti biljkama koje čiste i poboljšavaju kvalitetu zraka, kao što je fikus.
|
Foto: Fotolia
U domu se skrivaju unutarnji alergeni poput grinja i spora plijesni te vanjski kao što je pelud koja ulazi kroz otvorene prozore. Sve te čestice dodatno će raspršiti ventilator stoga ga se ne preporučuje koristiti. Ako pa ga koristite, treba ga redovito i temeljito čistiti.
|
Foto: Fotolia
Alergičari bi se trebali tuširati navečer, a ne ujutro, upozorava dr. Clifford Bassett, direktor američkog Centra za astmu i alergije u New Yorku. Odlazak u krevet s alergenima u kosi i na koži koji se skupljaju tijekom dana, može samo pojačati simptome. Ako ste više jutarnji nego večernji tip, važno je samo prije spavanja dobro oprati lice i skinuti moguće alergene s ovog kritičnog područja.
|
Foto: Fotolia
Čišćenjem se raspršuju alergeni iz grinja, kućnih ljubimaca i spora plijesni po cijelom domu. To može dodatno pojačati simptome alergije, stoga je najbolje da pomognu članovi obitelji ili prijatelji koji nemaju problema s alergijama. Preporučuje se koristiti usisavač s antialergijskim učinkom.
|
Foto: Thinkstock
Slično kao što se nakupljaju na ljudskoj koži i kosi, alergeni se skrivaju i u dlaci kućnih ljubimaca. Nakon šetnje psi mogu biti puni peludi drveća, trava ili korova koji uzrokuju curenje nosa i kihanje.
|
Foto: Fotolia
Olujni vjetar raspršuje pelud što pojačava simptome alergije. Slično djelovanje imaju čišćenje doma i korištenje preparata za oblikovanje kose na koje se pelud lijepi