Rad koji je objavio Oxford University Press bavio se porastom gastrointestinalnih karcinoma kod mladih, koji uključuju želudac, jetru, gušteraču, crijeva, debelo crijevo i anus. Autori s Dana Farber Cancer Institute iz Bostona, dali su pregled mogućih uzroka tog trenda, ističući da još nema jasnog odgovora.
POGLEDAJTE VIDEO:
U Europi je najgori porast zabilježen kod ljudi u dvadesetima, s povećanjem od 7,9 posto tijekom 12 godina, prema istraživanju provedenom u 20 zemalja.
Rani rak debelog crijeva postao je vodeći uzrok smrti povezane s rakom kod muškaraca mlađih od 50 godina i drugi vodeći uzrok kod žena mlađih od 50 u SAD-u. No mlađe osobe često se suočavaju s odgodom dijagnoze jer se na rak kod njih obično ne sumnja na vrijeme.
U Velikoj Britaniji, rak debelog crijeva i dalje je najčešći kod osoba u dobi od 85 do 89 godina, a tri slučaja godišnje dijagnosticiraju se kod osoba mlađih od 30 godina, prema podacima Cancer Research UK. No, njihova statistika pokazuje da se jedan od 20 slučajeva raka debelog crijeva događa kod osoba mlađih od 50 godina.
Veliko istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet Oncology otkrilo je da je Engleska zabilježila porast stope ranog raka debelog crijeva od 3,6 posto godišnje u desetljeću do 2017. godine. No, mlađe osobe često se suočavaju s odgodom dijagnoze jer se rak kod njih obično ne sumnja na vrijeme.
U Velikoj Britaniji, rak debelog crijeva i dalje je najčešći kod osoba u dobi od 85 do 89 godina, a tri slučaja godišnje dijagnosticiraju se kod osoba mlađih od 30 godina, prema podacima Cancer Research UK. No, njihova statistika pokazuje da se jedan od 20 slučajeva raka debelog crijeva događa kod osoba mlađih od 50 godina.
Istraživači su također identificirali nekoliko ključnih čimbenika koji mogu pridonijeti ovom zabrinjavajućem trendu. Među njima su:
1. Pretilost
Definirana kao indeks tjelesne mase (BMI) veći od 30, uključujući pretilost u adolescenciji i pretilost majke, što značajno povećava rizik od ranog raka debelog crijeva.
2. Zapadnjačka prehrana
Konzumacija prerađene hrane i zaslađenih pića, kao i sjedilački način života, povezani su s većim rizikom razvoja bolesti.
3. Nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD)
Stanje povezano s pretilošću i nezdravom prehranom, koje može uzrokovati oštećenje jetre i povećati rizik od raka jetre i drugih gastrointestinalnih karcinoma.
4. Pušenje
Dugotrajna konzumacija duhanskih proizvoda oštećuje sluznicu probavnog sustava i može potaknuti razvoj tumora.
5. Konzumacija alkohola
Iako je teško precizirati točnu količinu, višak alkohola značajno povećava rizik od gastrointestinalnih karcinoma.
Osim životnih navika koje se mogu mijenjati, autori navode da se "većina slučajeva događa sporadično”.
- Incidencija gastrointestinalnih karcinoma kod odraslih mlađih od 50 godina raste globalno - rekla je glavna autorica rada, profesorica Sara Char iz Dana Farber Cancer Institute, Boston.
Nacionalni program doveo do većeg broja oboljelih i blagog pada smrtnosti
Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske koji se vodi pri HZJZ, u 2022. godini rak debelog crijeva je otkriven kod 3.863 osobe, od čega je 2251 oboljeli muškarac, a 1612 su žene. Podaci o smrtnosti pokazuju da je u 2023. godini od raka debelog crijeva umrlo 1996 osoba, po čemu je to drugo sijelo po smrtnosti od zloćudnih novotvorina u 2023. godini. Analize ukazuju da je broj novootkrivenih slučajeva zadnjih godina u porastu za oko 1,1 posto godišnje, dok je smrtnost istodobno u blagom padu, od oko 0,8 posto godišnje, pri čemu stručnjaci ističu da to prvenstveno treba zahvaliti Nacionalnom programu ranog probira na rak debelog crijeva, koji se provodi od 2008. godine.
Od tada sve osobe starije od 50, pa do 74 godine starosti svake dvije godine dobivaju upitnik žele li sudjelovati u probiru na rak debelog crijeva, pa ako na to pristanu, dobivaju kućni test na okultnu krv u stolici. Ukoliko test pokaže sumnju na kvarenje, tada se pozivaju na daljnje pretrage.
Zbog porasta broja slučajeva raka debelog crijeva kod osoba mlađih od 50 godina, od 2015. godine u sklopu Nacionalnog programa provode se i dodatne kampanje kojima se nastoji podići svijest o tome da bolest može pogoditi i mlađe ljude. Podaci za Hrvatsku ukazuju na to da gotovo dvije petine oboljelih dijagnozu dobije prije 65. godine, a oko jedna petina oboljelih s njom se suoči i prije 50. godine, dakle i prije nego što ulaze u krug onih koje se poziva u sklopu programa ranog otkrivanja te bolesti.
Štoviše, prema podacima iz registra HZJZ za 2022. godinu, oko 3 posto oboljelih s dijagnozom raka debelog crijeva suočilo se u dobi između 20 i 39 godina, a čak 12 posto njih u dobi između 40 i 54 godine. Kampanja je posebno usmjerena na mlade osobe koje među članovima obitelji imaju ljude koji boluju ili su bolovali od raka debelog crijeva, zatim na ljude koji imaju ili su imali polipe na crijevima te probleme s rektalnim hemeroidima, kao i one koji boluju od upalnih bolesti crijeva, jer to povećava rizik od raka debelog crijeva. U toj su kategoriji i osobe s povišenom tjelesnom težinom i pretilošću te oboljeli od dijabetesa tip 2 (postoje indicije da taj oblik bolesti može biti povezan s većim rizikom od raka debelog crijeva), kao i dugogodišnji pušači i ljudi koji često konzumiraju alkohol. Sve mlađe osobe u tim kategorijama u suradnji s liječnikom obiteljske medicine trebaju razmisliti o ranijem probiru na rak debelog crijeva, barem sa 45 godina, dok se onima koji u obitelji imaju povijest bolesti, to preporučuje i ranije.
Posebno se ističe kako se zdravim životnim navikama bolest može prevenirati, pa je u preporukama Nacionalnog programa za prevenciju raka debelog crijeva izbjegavanje alkohola i duhanskih proizvoda, održavanje zdrave tjelesne težine temeljem zdrave prehrane koja uključuje voće, povrće i cjelovite žitarice koji su bogati vlaknima i olakšavaju probavu, uz smanjenje konzumacije crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda. Jedan od čimbenika koji umanjuje rizik od raka debelog crijeva je i redovita tjelesna aktivnost, a posebno se preporučuju redoviti pregledi.
Na žalost, prosječan odaziv na pozive za uzimanje uzorka stolice u programu probira je oko 36 posto a u nekim županijama i do 54 posto, zbog čega je važno naglasiti da, ako se bolest otkrije rano, to smanjuje potrebu za operativnim liječenjem i olakšava ga te značajno povećava šanse za preživljenje.