Normalno je da su djeca nestašna, ali ako se neke situacije često ponavljaju, roditelji bi trebali adekvatno reagirati kako im djeca u budućnosti ne bi postala problematična, smatraju stručnjaci, a prenosi Bright Side.
Kako znati kada reagirati?
Sljedeće karakteristike u ponašanju djeteta roditeljima mogu otkriti da se problem neće riješiti sam od sebe.
- Ponašanje djeteta je zabrinjavajuće mjesec dana i duže.
- Roditelj ne može kontrolirati situaciju.
- Ljudi kojima je dijete okruženo pate zbog njegovog ponašanja.
- Ponašanje djeteta se iznenada promijenilo bez nekog vidljivog razloga. Na primjer, naglo je postalo rezervirano ili nepristojno prema prijateljima.
- Dijete počinje doživljavati probleme u školi, ocjene su sve lošije, postalo je sklono konfliktima i bježi s nastave.
- Pojavljuju se problemi sa spavanjem, higijenom ili prehranom.
Izdvojili su još sedam tipova ponašanja koja roditelji ne smiju ignorirati:
1. Nemogućnost opraštanja
Djeca bi trebala znati kako izlaziti iz konfliktnih situacija. Roditelji ih obično uče kako da "uzvrate udarac", ali u većini slučajeva bilo bi bolje otpustiti sve negativne emocije. Ako se dijete često pokušava nekome osvetiti, to je loš znak.
Što napraviti? Pobrinite se da vaše dijete razumije što je to opraštanje i koliko je to važno. Budite im uzor. Učite djecu kako da analiziraju svoje osjećaje, ali i emocije drugih ljudi da bi na kraju otkrili uzrok sukoba. Objasnite im kako izaći iz neugodne situacije.
2. Neodgovornost
"U djetinjstvu, moj stariji brat je uvijek prebacivao krivnju na mene. Rekao mi je da djeca koja se žale završe u sirotištu. Jednom je rekao roditeljima da sam ja kriv što je televizor pao i razbio se. Ali, to se dogodilo kada sam bio s njima u bolnici. Navikao sam se preuzimati krivnju na sebe pa sam priznao da sam i to ja napravio. Sve u svemu, bio sam kažnjen za sve."
Sada zamislite da je to odrasla osoba koja na poslu krivnju za svoje pogreške prebacuje na druge.
Što napraviti? Učite dijete da bude odgovorno polako povećavajući granice. Razgovarajte s njime o problemima i uzrocima lošeg ponašanja, ali i posljedicama za njega i druge.
3. Pretjerana tvrdoglavost
Dobro je kada osoba brani svoje stavove ako je sposobna prihvatiti i kompromis. Roditelji bi trebali pomoći svojoj djeci da razviju ovu vještinu jer je to lakše napraviti dok su mali nego kasnije u tinejdžerskoj ili odrasloj dobi.
Što napraviti? Pokušajte razumjeti osjećaje svojeg djeteta i saznati koji su razlozi njihovoj tvrdoglavosti. Podučite dijete da razumije svoje osjećaje i motive. Neka zna što može napraviti, a što nije preporučljivo.
Zaboravite na moljakanje, svađanje, podmićivanje, optuživanje... Budite mirni i jasni, ali nemojte zaboraviti na kompromise tipa: "Dobit će slatkiš nakon što pojedeš ručak", to je bolje reći djetetu nego npr: "Ne, kolač će ti uništiti apetit".
4. Manipuliranje
Ponekad djeca manipuliraju svojim roditeljima ili ostalim članovima obitelji, kako bi dobila ono što žele - primjerice, počinju plakati u trgovini. Ali, djecu treba učiti da neće izgraditi zdrave odnose s ljudima oko sebe budu li se ponašali na taj način.
Što napraviti? Trebate razlikovati hirove svoje djece od onoga što ih zaista muči. Djeca često počinju manipulirati kada ne dobivaju dovoljno pažnje. Zato je važno provoditi dovoljno vremena s njima. Kada dijete ima ispad, ostanite mirni, nemojte vikati niti prijetiti - to nije lako, ali zaista je učinkovito.
5. Strah od promjena
Kod male djece je bolje slijediti ista pravila i postupke. No starija se trebaju navikavati na promjene i naučiti ih prihvaćati. U današnjem, užurbanom svijetu, prekomjerni konzervatizam može uzrokovati ozbiljne probleme.
Ako dijete odlazi u vrtić i plače kada se bojice stave pogrešnim redoslijedom u kutiju, tada to ne treba ignorirati.
Što napraviti? Djeci uvijek trebate govoriti o promjenama i objasniti što će se dogoditi. Kontrolirajte svoje emocije, jer djeca lako čitaju govor tijela i shvatit će tjeskobu.
Pronađite im društvo. Djeca se lakše suočavaju s izazovima uz prijatelje nego kada su sama. Razgovarajte o njihovim osjećajima kako bi znala da ste ih primijetili. Budite svjesni da su djeci i mali problemi ponekad veliki izazov.
6. Nepromišljenost
Spontanost je dobra i pozitivna stvar, ali ponekad treba razmisliti o onome što se radi, na primjer, da se vruća tava ne stavlja na plastični stol ili da se u bijelim hlačama ne skače po blatu.
Ako djeca stalno rade stvari bez razmišljanja, to može imati loše posljedice i za njih, i ljude kojima su okruženi. Roditelji bi trebali djecu podučavati da procjenjuju i predviđaju moguće posljedice svojim postupaka.
Što napraviti? Ostati miran, to je pod broj jedan. Zajedno s djetetom analizirajte to što se dogodilo i saznajte zašto je to napravilo. Neka pokuša samo riješiti posljedice svojeg ponašanja.
Djecu je važno učiti samokontroli, postaviti im određena pravila kada djeluju impulzivno i pohvaliti ih kada se pridržavaju tih pravila.
7. Ne znaju se zabaviti
Ruska psihologinja Katerina Murashova napravila je eksperiment sa 68 adolescenata (od 12 do 18 godina). Morali su provesti osam sati bez prijatelja ili gadgeta. Samo troje njih uspjelo se nositi s ovim zadatkom dok su svi ostali sudionici bili jako loši, nisu se znali zabaviti.
Starija djeca se trebaju učiti ponekad biti sami sa sobom i naći si zabavu. Ukoliko dijete ne razvije tu vještinu, neće se moći koncentrirati na vlastite emocije jer ih stalno nešto ometa. Kada odrastu, takva djeca znaju početi paničariti kada se dogodi nešto jednostavno, poput telefona kojemu je baterija pri kraju.
Što napraviti? Razgovarajte sa svojim djetetom i provodite vrijeme zajedno. Dopustite mu upotrebu gadgeta određeno vrijeme. Naučite ih da znaju što vole, a što ne.
Pomozite im da pronađu hobije koji nisu povezani s mobitelima ili računalima. Također, kada su mala, pustite djecu da se sami zaigraju i tada ih nemojte ometati. Svatko ponekad treba prostora za sebe, pa tako i djeca.
VIDI OVO: Koliko se šećera zapravo nalazi u cugi?