Našem tijelu nije svejedno u koje doba dana mu se događaju određene stvari. Na primjer, znanstvenici sa Sveučilista u Birminghamu proučavajući su pacijente u bazi podataka liječnika opće prakse. Analizirali su ih dvije godine nakon što su primili cjepivo protiv gripe i zaključili kako su bolje prošli oni koji su cijepljeni u prvoj polovici dana. U tijelu su imali puno veću koncentraciju antitijela zaduženih za borbu protiv bolesti od onih koji su to obavili u popodnevnim satima.

U koje doba dana se nešto radi nije vezano samo za medicinu već i za sve aspekte života:

• 6 sati - šansa od srčanog udara veća je između šest sati ujutro i podneva, i to za čak 49 posto. Tada je naša krv ljepljivija i sklonija zgrušavanju, a uz to krvni tlak u tijelu naglo poraste nakon buđenja. Stručnjaci savjetuju pacijentima koji piju lijekove za razrjeđivanje krvi, da to naprave odmah nakon buđenja te da u krevetu ostanu još sat vremena.
• 7 sati - peludna groznica, migrena i bol reumatoidnog artritisa doživjet će vrhunac u to doba dana. 
• 8 sati - u ovo doba nemojte vježbati imate li obiteljsku povijest bolesti srca jer kardiovaskularni sustav u to doba nije spreman za dodatni napor. Također, ako radite na bebi, ovo doba dana idealno je za seks jer je tada broj spermija najviši.
• 9 sati - to je najidelanije vrijeme za odlazak na operaciju jer su između devet sati i podneva najmanje šanse kako će nešto poći po zlu. Najveći rizik je između 15 i 17 sati jer je medicinsko osoblje tad već umorno, a pacijenti pod večim stresom.
• 10 sati - idealno vrijeme za ispit ili važnu poslovnu prezentaciju. Mozak je odmoran i tad najbolje barata informacijama.
• 11 sati - ovo vrijeme savršeno je za organiziranje i rješavanje složenih zadataka. Logičko zaključivanje, koncentracija i kratkoročna memorija najbolji su od kasnog jutra do ranog popodneva.
• 12 sati - bol i ukočenost kod osteoartritisa je na vrhuncu u popodnevnim i večernjim satima.
• 13 sati - u ovo doba ste vjerojatno gladni i dobro je pojesti bananu kako bi se zavarala glad. Ovo doba idealno je za glavni obrok ako popodne imate namjeru vježbati jer će tijelo imati dovoljno vremena da probavi hranu. 
• 14 sati - to je doba dana kada se ljudi najviše osjećaju iscrpljeno i teško im se koncentrirati. Tad su najskloniji posegnuti za slatkišima. 
• 15 sati - savršeno vrijeme za izbjegavanje bilo kakvog medicinskog zahvata jer su, kao što je spomenuto ranije, najveće šanse da između 15 i 17 sati nešto krene po zlu.
• 16 sati - aerobne vježbe najbolje je raditi u kasnim popodnevnim satima. Funkcija pluća, odnosno disanje najbolje je između 16 i 17 sati.
• 17 sati - ako ste vježbali, pojedite proteinski obrok kako bi se razina šećera u krvi vratila u normalu. Proteini su dobri i za oporavak mišića.
• 18 sati - teške fizičke poslove i vježbanje s utezima najbolje je raditi između 18 i 20 sati jer mišići tad imaju najviše snage, a kardiovaskularna učinkovitost i fleksibilnost su na vrhuncu. 
• 19 sati - u ovo doba dana izbjegavajte hranu, ali ne i vodu. Ako to prakticirate između 19 sati i 6 sati ujutro, šanse da ćete izgubiti višak kilograma su puno veće.
• 20 sati - vrijeme za zadnju kavu ako ne želite imati problema sa spavanjem.
• 22 sata - oboljeli od astme tad bi trebali koristiti preventivni inhalator. Istraživanja su pokazala da je vrhunac napada astme između 2 i 4 sata ujutro. 
• 23 sata - imate li probleme s probavom, u ovo vrijeme uzmite sredstvo koje neutralizira želučanu kiselinu koja je na najvišoj razini između 20 sati i dva sta ujutro. Osim toga, kiselina dolazi u jednjak puno lakše u ležećem položaju, piše Daily Mail.