Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak:
KOJI JE DAN? KAKO JE EPIDEMIJA PROMIJENILA POIMANJE VREMENA
Otkako je u zemljama diljem svijeta proglašena karantena, ljudi su se morali brzo prilagoditi uvjetima i radu od kuće, piše Independent.
POGLEDAJTE VIDEO: Specijal proljetni umor
Dok su se neki morali naviknuti raditi od kuće svaki dan, drugi uopće nisu mogli raditi. Način na koji su se naši životi transformirali u tako kratkom vremenskom razdoblju jako je utjecao na našu svakodnevnu rutinu, jer se mnogi pojedinci više ne moraju buditi u određeno vrijeme kako bi stigli u školu ili na posao.
Ovo je rezultiralo sve većim brojem ljudi koji se osjećaju umorno, malaksalo i dezorijentirano.
Kako opisati tu dezorijentiranost?
Čudna dezorijentiranost i malaksalost koju mnogi osjećaju tijekom karantene opisala je za Independent dr. Natasha Bijlani, psihijatrijska savjetnica iz bolnice Priory Roehampton u Velikoj Britaniji.
- Takva dezorijentiranost odnosi se na fazu između spavanja i budnosti kada pojedinac ne osjeća da je potpuno budan. Osoba se osjeća pospano, ima poteškoća u jasnom razmišljanju, a nakon buđenja mogla bi biti dezorijentirana i nespretna na neko vrijeme - rekla je Natasha.
Matthew Walker, profesor neuroznanosti i psihologije na Sveučilištu u Kaliforniji i autor knjige 'Zašto spavamo', uspoređuje način na koji se mozak probudi sa 'motorom starog automobila', navodeći da se inercija spavanja događa kada 'uspavanost još uvijek visi u mozgu'.
- Ne možete automobil uključiti i odmah voziti vrlo brzo. Potrebno mu je vrijeme da se ugrije - kaže Matthew.
Razlog zbog kojeg osoba može osjetiti nemir, mogao bi se svesti na niz razloga. Tu spadaju: spavanje u vrijeme koje ne odgovara vašoj uobičajenoj rutini, ne spavate dovoljno dugo ili nemate kvalitetan san.
Jedan od glavnih razloga zbog kojeg se ljudi osjećaju dezorijentirano, nemirno i umorno je smanjeno izlaganje prirodnoj dnevnoj svjetlosti, ističe profesor Colin Espie, profesor medicine spavanja na Sveučilištu u Oxfordu.
Profesor Espie objašnjava da je dnevno svjetlo 'glavni biološki signal budnosti', zbog čega nedostatak izlaganja njoj uzrokuje smanjen osjećaj budnosti tijekom dana.
- Kako se približavamo periodu spavanja, raste razina hormona melatonina, koji se izlučuje za vrijeme spavanja, neposredno prije spavanja i za vrijeme spavanja - rekao je Colin za Independent.
Značajan čimbenik je utjecaj tjeskobe na kvalitetu sna. Kad ljudi ne mogu uživati u kvalitetnom snu, to može rezultirati nemirom, umorom i dezorijentiranošću već sljedeći dan.
- Nalazimo se usred globalne pandemije koronavirusa. Većina nas osjetit će stupanj anksioznosti te će to vjerojatno utjecati na kvalitetu i trajanje sna - rekao je Colin.
Profesor Espie dodaje da će stalni priliv vijesti o epidemiji Covid-19 vjerojatno mnoge dovoditi u 'stanje velike pripravnosti' i osjećaja bespomoćnosti.
Nadalje, biti kod kuće cijelo vrijeme možda mnogim ljudima loše pada jer su izašli iz svoje redovne rutine, što bi im obično pomoglo da se probude i spremno započnu svoj dan.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak:
MOGUĆE JE OSTATI OPTIMISTIČAN I ONDA KAD SE ČINI DA SVE IDE LOŠE
POGLEDAJTE VIDEO (Boris Banović) #ZAJEDNO24SATA: