Antibiotici djeluju na bakterije, ali ne i viruse. Većina infekcija gornjih dišnih puteva, čiji su simptomi kihanje, kašalj i promuklost, izazvane su virusima, pa antibiotici ne pomažu, objašnjava doc. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, dr. med. predsjednica Interdisciplinarne sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA) pri Ministarstvu zdravstva RH.
- Pacijenti često vrše pritisak na liječnika da im propiše antibiotike pogrešno smatrajući da je to znak da njihovu bolest shvaća ozbiljno. Osim toga, iako su antibiotici dostupni samo na liječnički recept, mnogi građani samoinicijativno uzimaju antibiotike (najčešće koristeći zalihe od prijašnjih terapija ili pokušavajući nabaviti antibiotike bez recepta). Međutim, procjenu treba li primijeniti antibiotik mora isključivo donijeti liječnik. Ni povišena tjelesna temperatura nije automatski znak da su antibiotici potrebni. Mnoge virusne infekcije dišnih puteva imaju tešku kliničku sliku i zahtijevaju mirovanje i liječenje simptoma, ali ne i antibiotike - dodaje dr. Tambić Andrašević.

>>> Europski dan svjesnosti o antibioticima od ove se godine obilježava 18. studenoga, a njime se promovira racionalno korištenje antibiotika. Prema podacima prikupljenima u 25 zemalja, najviše antibiotika troše Grci (32,4 definiranih dnevnih doza na 100 stanovnika). Hrvatska se sa 21,2 doze nalazi u gornjoj polovici. U susjednoj Sloveniji troši se 14,7 dnevnih doza, a u Austriji 14,7. Najoprezniji u davanju antibiotika su Nizozemci (10,8 dnevih jedinica), a prate ih druge skandinavske zemlje.

>>> Gripa i prehlada virusne su bolesti kod kojih antibiotici ne pomažu. Kašalj i bronhitis najčešće su izazvani virusima. Antibiotici se često koriste za liječenje upale sinusa, no curenje iz nosa ne znači da je potreban antibiotik.

>>> Pranje ruku najbolji je način za sprečavanje širenja infekcija dišnih puteva jer se virusi brzo talože na površinama. Dodirivanjem prelaze na ruke, tako da za zarazu nije potrebno nužno ni vidjeti nekog oboljelog.