Zanima vas ova tema? Pročitajte onda i ovaj članak: Aspirin bolje štiti muška nego ženska srca
Postoje istraživanja koja su pokazala da acetilsalicilna kiselina smanjuje incidenciju nekih vrsta kolorektalnih karcinoma, međutim nitko još ne preporučuje njeno redovito uzimanje radi prevencije, jer ima i određene nuspojave koje mogu biti opasne. Među tim nuspojavama je gastrointestinalno krvarenje, koje može biti vrlo opasno, tako da se nipošto ne može preporučiti uzimanje lijekova koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu radi prevencije, pogotovo ne dulje vrijeme - kaže dr. Dragan Soldo, obiteljski liječnik i predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora, komentirajući vijest koju su objavili talijanski znanstvenici.
POGLEDAJTE VIDEO:
Naime, talijanski su znanstvenici proveli meta analizu 113 postojećih studija, provedenih od 2011. do 2019. godine, koje su pokazale da aspirin, čiji je osnovni sastojak asetilsalicilna kiselina, osim što ublažava bol, djeluje protuupalno i snižava visoku temperaturu, može pridonijeti smanjenju rizika od razvoja nekoliko tipova raka probavnog sustava, te zaključak te analize objavili u časopisu Annals of Oncology.
Istraživanja su pokazala da se kod ljudi koje su svakodnevno uzimale jedan ili dva aspirina uočava manji rizik od razvoja kolorektalnog raka (27 posto), raka jednjaka (33 posto), želuca (36 posto), gušterače (22 posto) i raka jetre i žučnjaka (38 posto). Za sve tipove raka koji su istraživani vrijedi isto - što su pacijenti dulje uzimali aspirin, veći su bili izgledi da se bolest neće razviti.
U nekim slučajevima i doziranje je igralo značajnu ulogu, pa je s većim dozama rizik bio niži, kao primjerice kod kolorektalnog raka. No, i sami znanstvenici upozoravaju da rezultati ove studije ne znače da trebate 'navaliti' na aspirin, niti ga smijete u bilo kojoj većoj dozi početi uzimati na svoju ruku, jer može izazvati unutarnja krvarenja, posebno u želucu ili u mozgu.
Lijek, upozoravaju znanstvenici, obvezno mora propisati vaš liječnik. Slično je upozorenje još prije dvije godine istaknuo i ugledni znanstvenik dr. Ivan Đikić.
Istaknuo je da postoje dokazi da acetilsalicilna kiselina blokira djelovanje enzima koji su uključeni u upalne procese koji u debelom crijevu potiču pojavu tumora. No, ne djeluje na sve tumore jednako, a postoje i nuspojave, pa aspirin ne bismo smjeli uzimati preventivno, bez prethodne konzultacije s liječnikom, koji će definirati korisnost preventivnog uzimanja aspirina.
- Dakle, ne smijemo zaključiti da aspirin štiti od svih tumora i ne smijemo ga koristiti nekritički - upozorio je tada dr. Đikić.
Osnovna supstanca aspirina je acetilsalicilna kiselina. Za ljekovita svojstva aspirina zaslužni su salicilati, tvari koje se prirodno pojavljuju u biljkama. Salicin, kemijski sličan aspirinu, među ostalim biljkama sadrži i bijela vrba. Iz kore bijele vrbe salicin je izoliran u Francuskoj 1828. godine.
Deset godina kasnije u Italiji su ga farmaceuti 'ojačali' stvorivši salicilnu kiselinu, od koje se, nakon nekoliko desetljeća kroz brojne kemijske procese u laboratorijima njemačke kemijsko-farmaceutske tvrtke Bayer (iz biljke oslad ili Spirea ulmaria) dobila acetilsalicilna kiselina, odnosno lijek koji je Bayer patentirao pod imenom Aspirin. 'A' se odnosi na acetil, a 'spir' na latinsko ime oslada.
Aspirin spada u najistraživanijie lijekove na svijetu: procjenjuje se da se o aspirinu godišnje provede između sedamsto i tisuću kliničkih ispitivanja te napiše više od 3500 znanstvenih radova.
Zanima vas ova tema? Pročitajte onda i ovaj članak: Ne uzimajte aspirin svaki dan ako ne patite od srčanih tegoba
POGLEDAJTE VIDEO: #ZAJEDNO24SATA s Ivanom Đikićem: