Krofna ili krafna, kako ih se u nas naziva, tradicionalna je i nezaobilazna slastica fašničkog razdoblja koja simbolizira veselje i smijeh, uživanje u hrani prije korizmenog posta. "Danas je fašnik, veseli je dan, dajte nam nešto i idemo van" pjesmica je koju su obično pjevale maškare, a u prošlosti bi tada dobivali krofnice punjene pekmezom. Krofna je nekada naprosto morala biti na stolu u vrijeme fašnika, baš kao vijenac sa svijećama za advent. Jedna legenda o nastanku krofni kaže da su nastale slučajno, u domu slastičarke Cecilie Krapf iz Beča, koja je, tijekom svađe, gađala supruga komadom sirovog dizanog tijesta. Tijesto je slučajno upalo u vruću mast i nastala je fina, hrskava, mekana krofnica. Navodno da upravo od obitelji Krapf dolazi ime krofne.